BREAKING THE SURFACE Inovativna robotska rješenja za očuvanje Jadrana
BIOGRAD NA MORU – Na radionici Breaking the Surface, koja se od 26. rujna do 3. listopada održava u Biogradu na Moru, jučer je predstavljen strateški projekt InnovaMare te zanimljiva robotska i senzorska rješenja za kontrolu i nadzor onečišćenja Jadrana, nastala kao rezultat suradnje partnera na projektu. Inovativne robote su na radionici predstavili partneri iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalnog istraživačkog vijeća (CNR) iz Italije.
Konkretno, riječ je o dva robota – Korkyra koji je namijenjen za nadzor ribogojilišta i SWAMP za praćenje okolišnih parametara u močvarama – te sustavu pametnih bova/plutača koje će pratiti kvalitetu mora.
Nikola Mišković s FER-a detaljnije je opisao tehnička rješenja nastala u njihovom Laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST).
– Heterogeni pomorski robotski sustav koji se sastoji od modularnog autonomnog katamarana Korkyra razvijenog na FER-u i tržišno dostupne Blueye PRO ronilice cilja riješiti probleme nadzora ribljih mreža i kaveza u ribogojilištima. Katamaran je u stanju obavljati autonomne inspekcijske misije bitne za akvakulturu, odnosno slijediti ronilicu koja samostalno (vizualno) pregledava mreže te utvrđuje ima li obrastanja i oštećenja. Također nadzire morsko dno ispod kaveza prateći razinu sedimentiranih ostataka hrane za ribe i okolnu vodu kako bi se moglo pravovremeno reagirati na cvjetanje algi. Ovime se ronioce oslobađa obavljanja dugotrajnog, monotonog, a ponekad čak i opasnog posla – kazao je Mišković pa se osvrnuo i na multifunkcionalne pametne bove za detekciju i nadziranju onečišćenja te praćenju stanja mora i kvalitete vode.
– Usidrena plutača prikuplja, obrađuje i pohranjuje mjerenja različitih pokazatelja iz okoliša pomoću ugrađenih senzora, dok joj algoritmi za optimizaciju potrošnje energije, kao i obnovljivi izvori energije osiguravaju dugoročnu autonomiju. Bova akustičkom komunikacijom koristi i senzorske jedinice postavljene po morskom dnu, poput onih za otkrivanje ulja i nafte, mjerenje zamućenosti vode te koncentracije klorofila, zelenih algi i organske tvari otopljene u vodi. Cilj je između ostalog ove informacije učiniti javno dostupnima za praćenje u stvarnom vremenu putem intuitivne web stranice, što sugerira i primjenu u turistički orijentiranim područjima – pojasnio je Mišković.
Treći robotski borac za ekologiju nazvan SWAMP dolazi iz talijanskog CNR-a, a opet je riječ o modularnom katamaranu koji može ploviti u svega nekoliko centimetara vode što ga čini idealnim za praćenje okolišnih parametara u iznimno plitkim vodama karakterističnim za močvarna područja.
Massimo Caccia iz CNR-a kazao je kako su razvili dva prototipa robota za proučavanje unutarnjih voda i močvara koje su, prema njegovim riječima, temelj društvene i ekonomske održivosti.
– Takav okoliš zahtijeva posebna robotska rješenja sa specifičnim senzorima. Danas autonomni sustavi nadzora postaju ključ kvalitetnog prikupljanja podataka koji do sada nije bio moguć zbog neadekvatnih alata – izjavio je Caccia.
Mateo Ivanac iz HGK, voditelj Strateškog projekta InnovaMare, istaknuo je da je onečišćenje ekosustava Jadranskog mora veliki izazov.
– Stoga je hitno potrebno reagirati zajedničkom suradnjom znanosti i privatnog sektora jer su posljedice velike. I to ne samo po pitanju okoliša već i po pitanju gospodarskih sektora ribarstva, turizma, akvakulture i pomorstva. Innovamare kao inovacijski hub omogućuje dionicima da u pravo vrijeme i na pravom mjestu dobiju znanja i resurse kako bi svoje ideje i inovacije što prije doveli do primjene, odnosno tržišta – poručio je Ivanac.
Inače, projekt InnovaMare osmišljen je kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe praćenja, kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Vrijedan je 5,6 milijuna eura, a njegov partnerski konzorcij čini 14 partnera iz Hrvatske i Italije. Jedan od glavnih izazova projekta je kroz multidisciplinarni pristup i suradnju javnog i privatnog sektora, potaknuti razvoj novih alata, procesa i tehnologija i doprinijeti povećanju konkurentnosti u području Plavog gospodarstva. Glavni rezultat provedbe projekta bit će uspostavljen DIH (Digitalni inovacijski HUB) za podvodnu robotiku i senzoriku te Living lab u Jadranskom moru. Digitalni inovacijski HUB – DIH MAiROS – glavna platforma za razvoj rješenja za praćenje i predviđanje onečišćenja Jadranskog mora omogućit će povezivanje svih dionika.
D.G.