BUDUĆNOST OBALNIH GRADOVA Zgrade koje odolijevaju porastu razine mora

Drugi najveći grad u Njemačkoj – Hamburg pokupio je pohvale brojnih europskih, ali i svjetskih urbanista na račun jednog od najinovativnijih urbanih sustava zaštite od poplava na svijetu. Riječ je o novoizgrađenoj gradskoj četvrti na poluumjetnom otoku, na kojem su zgrade građene kombinacijom suvremenih i tradicionalnih tehnika gradnje kako bi se održale iznad razine vode.

Nova hamburška gradska četvrt HafenCity Hamburg, nastala je na površini od 1,57 milijuna četvornih metara. Futurističko naselje čija je gradnja počela 2000. godine trebalo bi biti u potpunosti dovršeno 2025. godine, a već sad predstavlja najbolji primjer urbane otpornosti na klimatske promjene, piše Ekovjesnik.

Cijeli HafenCity izgrađen je na nasutom zemljištu kakva su se stoljećima gradila na obalama Sjevernog mora, dok se novogradnja, ceste i javne površine nalaze se 7,8 do 8,5 metara iznad vode.

Neke starije zgrade, uključujući povijesna skladišta Speicherstadta izgrađena od crvene opeke koja datiraju iz 1880-ih, ostale su na svojoj izvornoj nižoj razini, ali su ojačane kako bi izdržale poplave. Javne šetnice uz obalu rijeke također su projektirane tako da podnose povremenu poplavljenost.

Iako Hamburg nije na samoj obali, itekako je podložan sve izraženijim olujama i plimama, a bez postojećeg sustava nasipa gotovo polovica Hamburga redovito bi bila poplavljena. Zadnja velika poplava pogodila je ovaj lučki grad 1962. godine, nakon čega se prionulo izgradnji 25 kilometara dugog zaštitnog morskog zida te 78 kilometara dugog zelenog nasipa.

Tijekom izgradnje koristio se model gradnje temeljen na drevnoj nizozemskoj tehnici umjetno nasutih brežuljaka – praksi koja je prethodila gradnji suvremenih morskih zidova. Očekuje se da će Hamburg u idućih 50 godina u sustav zaštite od poplava uložiti oko milijardu eura.

J.K.