Cijena ribljeg ulja u posljednjih 12 godina u EU skočila za 85%

Europski tržišni opservatorij za ribarstvo i akvakulturu (EUMOFA) objavio je novo izvješće o trendovima na tržištu ribljeg ulja i ribljeg brašna, a prema kojem bi cijena ovih proizvoda mogla dodatno skočiti s obzirom na klimatske promjene.

Na prostoru Europske unije godišnje se proizvede 10-15% ukupne svjetske proizvodnje ribljeg brašna i ribljeg ulja. No to nije dovoljno da zemlje EU-a zadovolje svoje potrebe, pa se kao i u svakom drugom sektoru, poseže za uvozom. Ono što bi uskoro mogao biti problem jest nabava sirovine, u ovom slučaju inćuna, ribe koja se koristi za proizvodnju ribljeg brašna, a koji je i sam ugrožen negativnim utjecajem klimatskih promjena. To se posebno osjeti u Peruu, najvećem svjetskom izvozniku ribljeg brašna i ulja, o čijoj proizvodnoj dinamici i ovise globalne cijene ovih proizvoda.

U Europskoj uniji svake godine proizvede se između 400-600 tisuća tona ribljeg brašna te 120-200 tisuća tona ribljeg ulja. Daleko najveći proizvođač na teritoriju EU-a je Danska, koja godišnje proizvede oko 50% ribljeg brašna i ulja.

Ribolov namijenjen proizvodnji ribljeg brašna i ulja u EU je ograničen kvotama i ovisi o tome kolika će biti potražnja stanovnika EU-a za ribom kao sirovinom.

U posljednjih 12 godina europske cijene ribljeg ulja porasle su za 85%, dok je su cijene ribljeg brašna u prosjeku poskupjele za 37%. To se odrazilo i na potrošnju pa je tako konzumacija ribljeg brašna na teritoriju EU-a u periodu od 2009. do 2020. smanjena za čak 40%, pokazala je najnovija studija EUMOFA-e.

U istom periodu smanjio se i uvoz ribljeg brašna iz zemalja koje nisu članice EU-a, i to za 54%, dok se uvoz ribljeg brašna iz Perua u periodu od 2009. do 2020. smanjio za čak 90%.

Što se tiče uvoza ribljeg ulja, i on je smanjen u periodu od 2009. do 2020. za 19%, no porastao je izvoz za oko 15%.

Globalna cijena ribljeg ulja i brašna prije svega ovisi o tome kakvu godinu će imati Peru kao najveći izvoznik ribljeg ulja i brašna. Veliki igrači uvijek imaju na oku stanje u ovoj južnoameričkoj zemlji, čija proizvodnja itekako trpi uslijed klimatskih promjena, a što bi se u konačnici, moglo odraziti na smanjenje globalne proizvodnje, veću potražnju i veće cijene.

K.B.