Članovi udruge Dragodid i Suhozidna baština Konavala otkrili neobične suhozidne oblike

Proučavajući konavoske međe, članovi udruge Dragodid i Suhozidna baština Konavala otkrili su neobične suhozidne oblike, za koje se pokazalo da svjedoče o povijesti konavoskog pčelarstva. Takozvani janici štitili su košnice, a u njima su pronađene i starinske košnice. Pčelarstvo u Konavlima razvija se i danas, sa sve više mladih pčelara.

Naizgled neobično visoka polukružna "međa" u mjestu Jagnjilo u konavoskim brdima pobudila je zanimanje mladih Konavljana, koji suhozidnu baštinu istražuju i dokumentiraju još od 2016. godine.

- Dok smo išli po terenu i snimali dronom, otkrili smo polukružne forme. Nije nam bilo jasno čemu one služe i tako smo išli po selima, pitali stare ljude što je to. I onda su nam rekli da je to janik, gdje su se prije držale košnice sa pčelama kako bi se zaštitili od stada koje je okolo paslo i od jakih vjetrova. Zbog toga su se radili visoki zidovi preko dva metra - objasnila je za Plodove zemlje Anita Trojanović, predsjednica udruge Dragodid.

- Ovo je prvi janik koji smo zabilježili. I svi ostali janici su na konavoskim brdima u ovoj formi. Dolje postoje janici odnosno strukture koje su nazivali kao janike, ali nemaju suhozide okolo, zato što, pretpostavlja se, nisu bili potrebni, a i nije bilo toliko kamena koliko ima u brdima - izjavila je Petra Sturica, Suhozidna baština Konavala.

Dosad je zabilježeno šest janika, a u većini se i danas mogu pronaći starinske košnice - takozvane stubline.

- Stubline su bile pokrivene s kamenim pločama, a onda još ispod kamenih ploča su bile drvene daske. Unutra su bili štapići od drijena, a vani su one napravljene od murve ili od duba i unutra su pčele radile med, stvarale saće i onda su te saće kasnije su se kidale, vadile su se noževima. Našli smo jedan nož stari u janiku - navela je Trojanović.

Janici su danas prazni, no ne i košnice konavoskih pčelara. Nakon niza loših godina, konačno su dočekali povoljne vremenske uvjete.

- Sezona ove godine je bila stvarno dobra za konavoske pčelare. Možemo reći u posljednjih pet-šest godina jedna od najboljih godina. Nije da samo utječu pčelari i pčele na proizvodnju meda, nego i vremenski uvjeti i cijele ove nestabilnosti koje se događaju. Ove godine su bili idealni vremenski uvjeti, blaga jutra, blage noći, bez vjetrova, bez velikih oborina, odlično je bilo, stvarno odlično - ispričao je pčelar Niko Selak.

Sretne su i pčele i ljubitelji meda. Upravo je jesenski med na glasu kao jedan od najzdravijih.

- Sad je jesenski med pa pretežito prevladava vrijesak. Proljetni je bila kadulja, dobro je dala i livadna djetelina, rekao je Selak.

Sve je više i mladih pčelara. Lukša je ovog proljeća uredio svoj prvi pčelinjak.

- Dosta sam o tome čitao prije nego što sam ih uzeo. Za početnika ima dosta posla. Svi stariji pčelari mi kažu to je lako, nije to problem, ali za početnika ima dosta posla. Dok sam čitao o tome, svašta, otvoreno leglo, zatvoreno leglo, matice, lažne matice, proučavao sam i onda kad sam ih dobio u ruke, onda je bilo - hajdemo sad sve ispočetka - objasnio je pčelar Lukša Klaić.

Savjeti iskusnih konavoskih pčelara, kaže, zlata su vrijedni. Svakog dana sve bolje upoznava načine ophođenja prema pčelama, a košnice razlikuje po temperamentu.

- Neke su ljute, neke su mirnije. Jedna košnica je postala ljuta u zadnje vrijeme, nije bila tako ljuta, vidjet ćemo što je. Možda se radi o varoi, testirao sam ih, situacija nije bila loša, sad opet slijedi tretiranje protiv varoe. Čak stvaraju neku ovisnost, rekao bih, ako nisam malo duže tu kod njih - moram ići vidjeti što se događa i čim otvorim, pogledam, osjetim med, vosak, već mi je bolje - istaknuo je Klaić.

Bilo da je riječ o novootkrivenoj ljubavi ili obiteljskoj tradiciji, novim pčelinjacima ili povijesnim janicima, Konavle obiluju dokazima o višestoljetnoj predanosti proizvodnji domaćeg meda.

I.B.