CVJETANJE MORA Sve češća pojava čiji uzroci u Jadranu nikad do kraja nisu razjašnjeni

Diljem obale u posljednje vrijeme učestala je pojava mrlja na površini mora. Iako brojni građani najčešće sumnjaju u zagađenje, najčešće se radi o cvjetanju mora, prirodnoj pojavi, uvjetovanoj s nekoliko bitnih parametara.

Cvjetanje mora (engl. red tide: crvena plima – zbog crvene boje mora), prema Hrvatskoj encikopediji je pojava naglog razmnožavanja zelenih algi (zelena boja mora) ili dinoflagelata (životinjskih bičaša). Javlja se u proljeće ili ljeti, ako se u moru dotokom s kopna, oborinama ili dizanjem vode iz morskih dubina (engl. upwelling), pojavi višak hranjivih soli (fosfata, nitrita ili nitrata).

– Cvjetanje mora je izvanredna prirodna pojava koja se javlja pri određenim vremenskim uvjetima kao što su promjene temperature mora i većih količina oborina u proljetnom razdoblju uz povećan unos hranjivih soli dušika i fosfora koji služe kao hrana za fitoplankton.

Najčešće se pojavljuje krajem lipnja i početkom srpnja. Zbog mirnog vremena, odnosno zbog oslabljene cirkulacije sluzave nakupine se uglavnom nalaze na površini predstavljajući vizualno neugodnu pojavu za kupače ali i potpuno bezopasnu za ljudsko zdravlje ako se radi o bakteriološki čistom moru. Nošena morskim strujama često je prisutna na plažama, pogotovo u popodnevnim satima.

Prvi zapisi o cvjetanju mora za Jadran datiraju iz 18. stoljeća, intenzivnije se pojavljuje od 1988. godine, a od 2000. godine pojavljuje se svake godine. Cvatnja se odvija u čitavom vodenom stupcu (od površine do dna), ali je zbog intenziteta svjetla jača u površinskim slojevima.

Cvjetanje mora je prirodna pojava koja se povremeno javlja i u otvorenim i u obalnim vodama, ali zabrinjava što je intenzitet i učestalost ovih pojava sve rašireniji, češći i dugotrajniji, što se sasvim sigurno velikim dijelom može pripisati negativnom utjecaju aktivnosti čovjeka na prirodu općenito (klimatske promjene) i na sam morski ekosustav (putem otpadnih voda i različitih drugih aktivnosti) – pojasnila je Dolores Grilec, dipl.ing. iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Štete nastaju kada zbog iscrpljivanja hranjivih soli ugibaju namnožene alge i bičaši, a nastalu neživu organsku tvar (detritus) razgrađuju aerobne bakterije uz potrošnju kisika. Koncentracija kisika u moru tada se često smanjuje ispod vrijednosti potrebne za održavanje života riba, rakovica i pridnenih organizama. Ribarstvo i turizam trpe znatnu štetu.

Uzroci toj pojavi u Jadranskome moru nisu još sasvim razjašnjeni, a glavnim se uzrokom smatra donos hranjivih soli iz sjevernih talijanskih poljoprivrednih područja, poglavito rijekama Po i Adige.

D.G.