Dalmatinski maslinari, zbog klimatskih promjena, počinju saditi strane sorte
Visoke temperature, suše, oborine - sve je to uvelike utjecalo i na poljoprivredu. Zbog ekstremnih klimatskih uvjeta u ovoj godini plod mandarine za trećinu je manji, more se diže i prodire u Neretvu i tako prijeti svemu što raste.
Studeni je, ali studeno nije. Uz Neretvu mandarine se beru na više od 20 stupnjeva.
- Ali ovo što je sada, to je nezamislivo, ovo se nije nikad dogodilo - rekao je Neven Mataga, uzgajivač mandarina.
No događa se još mnogo toga nezamislivog.
- Znači plod mandarine, ovaj plod je treba sigurno biti za trećinu veći, ali klimatske promjene njega su zaustavile - dodao je za Dnevnik Mataga.
Promjene i u maslinarstvu
Nasadi i uoči užarenog ljeta traže vodu, a ona iz Neretve, zbog rasta razine mora, sve češće bude zaslanjena.
- I pitanje je kako će se s obzirom na te klimatske ekstreme, ako ne bude dovoljno slatke vode kroz Neretvu dolazilo da brani taj klin slane vode, tu će biti ozbiljnih problema - ustvrdio je Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode.
U dalmatinskim maslinicima najstariju dalmatinsku sortu zamjenjuju neke druge.
- Klima se definitivno mijenja ja već ovdje imam sorti koje su sa sjevera Afrike koje se odlično na oblici, kao matičnom stablu fenomenalno ponašaju - rekao je maslinar Damir Buntić.
Oblica se preselila u unutrašnjost
Oblica se preselila dublje u unutrašnjost, gdje maslinika prije nikad bilo nije. Masovno se sade u Kistanjama.
- Prvi primjer je moj kum koji je posadio masline prije 15 godina kada su mu se ljudi i smijali čak, da zašto sadi masline kada to nitko nije radio kod nas, to nije klima takva, nije ovakva, u stvari ljudi nisu ni pokušavali saditi - objasnio je Goran Kutlača iz Kistanja.
Znali su ljudi zašto ne sade, no sad je neko drugo vrijeme.
- Prošle godine možda nije bilo minus, tu možda minus jedan, nije više bilo, al prije 20-30 godina, ja se sjećam, bilo je snijega, bilo je svega - prisjetio se Mirko Karanović.
Vrijeme donosi promjene. Treba se prilagoditi
- Naše ponašanje, naš utjecaj je jako važan, znači kružna ekonomija cirkularno koristiti resurse, ne jednokratno uzeti i odbaciti, već ga zadržati što duže u lancu korištenja klimatski neutralno, a za prirodu pozitivno. to je formula koja nas jedina može zadržati u pozitivnom smjeru - poručio je Kreitmeyer.
U suprotnom budućnost koja je svakako drukčija mogla bi za sve nas biti i mračnija.
A.B.