Dan kad je napadnut Dubrovnik: Trebao je pasti za 5 dana, a nije pao…
DUBROVNIK – 1. listopada 1991. godine rano u jutro pokrenut je opći napad na šire područje grada Dubrovnika. Rezervisti Jugoslovenske narodne armije i mahom dobrovoljci Teritorijalne obrane Crne Gore prešli su državnu granicu na Debelom brijegu i krenule prema Konavlima.
Koordinirani napad
Postrojbe Teritorijalne obrane i dijela hercegovačkog korpusa JNA iz Trebinja, krenule su iz Ivanice prema Gornjem Brgatu, te iz pravca sela Huma prema Osojniku. Jedan dio agresorske vojske istovremeno je krenuo preko bosansko-hercegovačkog sela Ravno nastanjenog Hrvatima, u napad na selo Čepikuće s ciljem izbijanja u mjesto Slano i presijecanja cestovne komunikacije.
Krizni štab Općine Dubrovnik traži od Ministarstva obrane u Zagrebu da naoruža formiranu jedinicu Dubrovčana dragovoljaca i pošalje ih što prije u Dubrovnik.
Odobrenje za opći napad na Dubrovnik general JNA Jevrem Cokić tražio je od Generalštaba 29. rujna, a već dan poslije na sastanku u Beogradu prijedlog je usvojen. General Veljko Kadijević je naredio da vrijeme početka napada na Dubrovnik bude „Odmah, već sutra!“
„Dubrovnik mora pasti za 4 do pet dana!“
Rok za izvršenje svih zadaća koje su uključivale presijecanje komunikacije na više mjesta od Prevlake do Slanog, te zauzimanje položaja za napad na Dolinu Neretve, bio je 4 do 5 dana. Napadači su imali točna saznanja o malobrojnosti branitelja na području Dubrovnika.
Tog 1. listopada bilo je svega 410 ljudi pod naoružanjem i 70 branitelja u pričuvi. S druge strane, agresor je brojao 30 000 vojnika
naoružanih sa 100 tenkova, 50 oklopnih transportera, oko 120 komada topničkog oružja raznih vrsta i kalibra, oko 100 zrakoplova te nekoliko brodova topovnjača!Opsadom Dubrovnika i prometnom blokadom, cilj neprijatelja je bila priprema za daljnje napredovanje prema Splitu. Planovi su im se izjalovili, zbog čega su svom silinom napadali i uništavali isključivo civilne objekte u Dubrovniku, a grad je izdržao unatoč visokoj cijeni od više od 430 poginulih hrvatskih branitelja i 116 civila, 14 000 oštećenih i više od 2000 do temelja uništenih stambenih objekata, uz procijenjenu ukupnu materijalnu štetu na 1,5 milijardi eura.
D.G.