DANAS JE PRVI DAN LJETA Što znamo o najduljem danu u godini?
Danas u 5 sati i 21 minutu nastupilo je astronomsko i kalendarsko ljeto, a završit će jesenskom ravnodnevnicom 22. rujna. Mnogobrojno pučanstvo diljem planete pohrlilo je da iz raznoraznih “sumnjivih” pobuda i još “sumnjivijih” razloga proslavi ovaj događaj nazvan SOLSTICIJ. Solsticij dolazi od latinske riječi sol (sunce) i sistere (mirovati) jer se čini kao da se položaj Sunca u podne tih dana ne mijenja.
Ne događa se uvijek na isti dan
Početak ljeta ne događa se uvijek na isti dan, trenutno ljeto može početi u razdoblju od 20. do 22. lipnja, ovisno o tome kada Sunce dostigne svoju najvišu točku. Gregorijanski kalendar također je odgovoran za različite dane početka ljeta. Budući da po njemu godina otprilike traje 365, 242199 dana, svake četiri godine dogodi se prijestupna godina koja poremeti početak ljeta. To je dan s najviše sunčeve svjetlosti jer sunčeve zrake padaju na zemlju pod direktnim kutom i uzrokuju zatopljenje koje mi nazivamo ljetom.
Suncostaj ili solsticij – što je to?
Prema Hrvatskoj enciklopediji, to je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetna solsticijska točka), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimska solsticijska točka). U ljetnoj solsticijskoj točki nalazi se Sunce oko 22. lipnja; tada je na sjevernoj Zemljinoj hemisferi dan najdulji i počinje ljeto, a na južnoj hemisferi najkraći i počinje zima. U zimskoj solsticijskoj točki Sunce je oko 22. prosinca; tada je dan na sjevernoj Zemljinoj hemisferi najkraći i počinje zima, a na južnoj hemisferi najdulji i počinje ljeto. Za ljetnoga solsticija Sunce ulazi u astronomski znak Raka, a za zimskog u znak Jarca.
Solsticije su slavili svi narodi i sve drevne kulture. Nekada su ljudi štovali prirodu i slavili dan solsticija kao dan vatre, dan sunca i početak novog ciklusa odnosno godine.
Kada je čovjek bio povezaniji s prirodom nego li je to danas, dani oko solsticija bili su najvažniji u godini kada se slavila snaga sunca. Ovaj dan u mnogim kulturama imao je najveći duhovni i obredni značaj pa su mnogi hramovi i megaltske građevine bile napravljene upravo tako da pri izlasku sunca na solsticij zrake obasjavaju točno određene dijelove hrama, a svećenici i svećenice izvodili bi obrede u čast Sunca. Danas je najpoznatiji takav susret kraj Stonehengea.
Deseci tisuća posjetitelja obučenih poput druida i čarobnica na najduži dan u godini kreću s pjesmom, ritualnim plesom i zvucima bubnjeva već u zoru ispred Stonehengea. Ti su blokovi megalita u engleskoj grofoviji Wiltshire zapravo kalendar i astronomski opservatorij. Raspored kamenja dobro je promišljen i postavljen tako da mjesto pada Sunčeve svjetlosti služi za računanje dana i godina. I praznine između blokova imaju svoju funkciju jer služe za bilježenje položaja Sunca i Mjeseca.
I u Istri postoji slična građevina ali se puno manje promovira. Mali Sveti Anđeo jedini je kameni krug megalita, u stvari polukrug dosad poznat na teritoriju Hrvatske, a nosi ime po brdu na kojem se nalazi. Nastao je negdje oko 2000-1000 godina pr. Kr., piše Glas Istre.
Zemljinu vrtnju i godišnja doba za praćenje kalendara koristili su drevni graditelji i u Ninu kad su u 9. stoljeću izgradili crkvicu Svetog Križa.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Prvi dan ljeta i Festival sunca i svjetlosti u hrvatskom Stonehengeu