Davor Škibola, ravnatelj najveće lučke uprave u državi za Morski HR: "Trenutno imamo 12 aktivnih gradilišta, uskoro ćemo obnoviti neke vrlo važne luke"

ZADAR - Županijska lučka uprava Zadar posljednjih godina odvažila se na velike investicije. Neke su toliko velike da se na njima radi i više godina. Ravnatelj ŽLU Zadar Davor Škibola u intervjuu za Morski HR otkriva koje su nove luke zadarskog akvatorija i što ćemo tamo novog zateći u skoroj budućnosti. ŽLU Zadar najveća je u državi, jer upravlja s čak 116 luka, pa su i njihovi izazovi time i veći…

Luke Tkon i Sali, važni i veliki projekti lučke infrastrukture

- Luka Tkon je prvi uspješno provučeni EU projekt za lučku gradnju, bili smo pioniri u tom poslu. Ponosan sam na činjenicu da je osim toga napravljen bez ikakve greške, a time i bez ikakvih sankcija ili penala.

Drugi naš projekt iz iste omotnice u periodu 2014.-2020. je luka Sali. To je vrlo značajan projekt za Zadarsku županiju, zbog samog položaja luke Sali, na ulazu u Kornate. Ljeti je tamo mnoštvo nautičara, a vezovi su dupkom popunjeni. Sad smo u završnoj fazi radova na priveznoj obali, duljine 150 metara, koja se radi na 72 pilota u 3 reda. Gradi se i lukobran na kojem je od 26 planiranih pilota izbušeno 22. Isti je specifičan zbog duljine od 116 m, projektiran kombinacijom pilota i polugotovih elemenata, odnosno stupova. Radi se o vrlo kompleksnom i zahtjevnom projektu koji bi se trebao završiti do kraja 2023. godine – kaže uvodno Davor Škibola.

O kompleksnosti povlačenja sredstava iz EU fondova u vrijeme kad se to u Hrvatskoj radilo pionirski, Škibola odgovara da je bilo najteže onda kad se počinjalo, pa nije bilo koga za pitati savjet.

- Mi smo mali tim ljudi, a sve te edukacije smo u ŽLU prošli zajedno. Bili smo na svakoj edukaciji i sjedili u prvoj klupi. Sva pitanja koja su nam bila nejasna, rješavali smo u partnerskom odnosu. Nakon što smo proveli prvi projekt, naravno da je onaj drugi bio puno lakši, jer znate gdje treba očekivati probleme.

Dvanaest aktivnih gradilišta, slijede veliki projekti u Preku i Biogradu na Moru

Ta dva projekta (luke Tkon i Sali) ŽLU Zadar provela je uz pomoć EU sredstava, no većina projekata financira se drugačije. Ključan je, otkriva nam Škibola, jedan važan recept - suradnja s drugim institucijama.

- Trenutno je aktivno 12 gradilišta, od kojih su neka gotova krajem prošle, a ostala će biti tijekom ove kalendarske godine i radovi se sufinanciraju našim vlastitim sredstvima, sredstvima Zadarske županije kao našeg osnivača i sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Također nerijetko i lokalna samouprava, na čijem se području infrastruktura gradi, sudjeluje u sufinanciranju. Vidjeli smo da takva međusobna suradnja dobro funkcionira i zato možemo godišnje graditi 7 do 10 projekata.

Dugo se na Jadranu nije ovoliko gradilo?

- Istina je da mi sad imamo novu mogućnost i šansu koju smo iskoristili, naravno. No, moram vas malo i ispraviti jer je istina; za vrijeme dok je Božidar Kalmeta bio ministar, napravljeno je također puno luka i lučica, pogotovo na vanjskim otocima koji imaju trajektne i brodske veze s kopnom; od Silbe, Premude, Sestrunja, Rivnja, itd.

Sad imamo drugu mogućnost, da neke kapitalne stvari napravimo preko EU fondova, kao što su ova dva koja sam naveo u uvodu. Budući projekt je sigurno luka Preko, gdje smo dogovorili da se izgradi jedan lukobran i produži gat za 20 metara, da bi u budućnosti mogao primati puno veće trajekte, nego li je to slučaj danas.

Drugi važan projekt je u Biogradu na Moru, gdje će se izmjestiti trajektno pristanište iz središta grada u predio Biograda - Kumenat. Tada bi novu luku Tkon, koju smo spomenuli, povezali s Kumentom i cijelu gužvu koja guši promet u Biogradu, izmjestili bi tako van grada – pojašnjava Škibola.

Novi komunalni vezovi za Zadrane

- Ovo su neki naši prioriteti. Međutim, ova omotnica 2021.-2027. pruža mogućnost da luke lokalnog značaja, kao Bregdetti i one koje nisu imale tu važnost, poput recimo Preka, dobiju mogućnost financiranja.

Potreba za komunalnim vezovima je velika. S Gradom Zadrom smo se u partnerskom odnosu dogovorili i napravljeno je idejno rješenje Bregdettija. Smatrali smo da tu lučicu treba urediti, kao što su uređene Jazine. Znači da se saniraju obalni zidovi, naprave propusti do Svetog Klementa i da se postave 3-4 pontona. Trenutni problem s tim je još neriješeni Urbanistički plan uređenja kojeg mora donijeti Grad Zadar, nakon čega se može pristupiti ishodovanju dozvola i konačno, radovima.

Županijska lučka uprava Zadar mora imati i jedno ozbiljno gradilište u samom gradu Zadru, a vjerujte, nije to samo Bregdetti, ima tu još posla i u lučici Maestral, Draženica i cijeli taj zapadni dio grada. To zahtjeva dosta ulaganja, ali mislim da idemo u dobrom smjeru.

Turistički brodovi u Jazinama niču kao gljive poslije kiše, a jahte zagađuju more

- Ovi brodovi su veliki problem. Turistički brodovi niču kao gljive poslije kiše. Ovo je luka od lokalnog značaja za čovjeka koji ima brodicu za ribarstvo, sport ili razonodu, a onda se sad pojavljuje veliki broj iznajmljivača koji traže svoje mjesto. Maksimalna cijena komunalnog veza je bila 200 kuna.

Većina naših luka je imala cijenu 30-50 kn po dužnom metru broda, što je manje od 2 makijata. Ovaj problem treba rješavati, a mišljenja sam da ti iznajmljivači ili cijena njihovog veza treba biti drastično veća, ili im se treba ograničiti broj ugovora – kaže Škibola.

Što je s crnim tankovima i mogućnošću pražnjenja na otocima?

- Mi imamo veliki broj nautičara koji nam posljedično ostavljaju veliku količinu smeća. Onaj dio krutog otpada pokušavamo rješavati zajedno s lokalnim komunalnim firmama koje zbrinjavaju otpad. Najveći zagađivači jesu jahte, jer komercijalni brodovi imaju uređaje za preradu sivih voda. Veliki dio jahti prazni svoje tankove u more, što nije dobro. U nekim našim najznačajnijim turističkim lukama pokušavamo osigurati prihvatne uređaje koji će to ispumpavati. No postavlja se pitanje, gdje s tim vodama? Hoćemo li ih i kako dovoziti u Zadar i kako prevoziti? Jer, nema smisla ispumpavati te vode i onda ih isprazniti u mjestu bez riješenog kanalizacijskog sustava, pošto tada niste napravili ništa. S ovom aglomeracijom koja se rješava po mjestima i otocima, nadam se da ćemo u skoroj budućnosti doskočiti i ovom problemu – kaže Škibola.

Financiranje Lučke uprave

- Prošle godine mi smo uložili preko 58 milijuna kuna. Lučka uprava je neprofitna pravna osoba koja ima samostalno svoje prihode, a prihodi su bili oko 75 milijuna kuna. Izvorni naši godišnji prihodi su oko 17 milijuna kuna, što su naplate pristojbi za vez, ležarine, komunalni i tranzitni vez. Od nautičkog dijela smo prošle godine zaradili 4,2 milijuna kuna. Na otocima imamo naše redare koji naplaćuju nautički dio. S tim uvodimo više reda u te lučice. Mišljenja smo da uslugu priveza i odveza nautičkih plovila trebamo raditi mi, na čemu zahvaljujem Ministarstvu mora koji to podržavaju od početka. Ne samo jer mi na tome možemo zaraditi, već jer tako zapošljavamo ljude na otoku. Konkretno, mi smo stalno zaposlili 15 privezivača, odnosno lučkih nadzornika. To je veliki doprinos, jer znate ako jednog čovjeka zaposlite na otoku, tamo on ostaje i vežete mu uz otok i obitelj.

Novi Zakon o pomorskom dobru uvelike će pomoći uvođenju reda u lukama

Koliko ste zadovoljni novim Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama?

- Dotaknut ću se samo onog što se tiče županijskih lučkih uprava. Velik dio onog što smo predlagali je usvojeno. Najbitnije što smo dobili novim zakonom, a nismo prije imali, to je lučko redarstvo ili nadzor, gdje ćemo biti stranka u postupku. Prije to uopće nismo bili, već je sve išlo preko Lučke kapetanije, njihovih inspektora, itd. Kaznenim odredbama novog zakona će se moći uvesti reda, kojeg će biti puno lakše održavati u lukama. Problemi koje smo do sad imali, ovim zakonom će se uvelike riješiti, na čemu zahvaljujem Ministarstvu na razumijevanju. Nadam se da će u svim lučkim upravama doprinijeti organizaciji cijelog sustava.

Za čitatelje koji ne znaju s čim ste se točno suočavali, što je to sad konkretno riješeno?

- Evo npr. vi imate ugovor za svoj vez i netko se na vaš vez priveže. Vi uredno plaćate za taj vez, a mi onda moramo zvati te osobe i moramo ih maknuti s tog veza, vršimo pritisak i to postaje zamorno i neučinkovito. Ovako će to postati kaznena odredba, gdje ćemo jednostavno izdati obavezni prekršajni nalog. Ako se taj ne plati, odvjetnički ured će to uredno naplatiti, pa će vlasnik plovila na tuđem vezu malo bolje razmišljati i maknuti će se. Bez sankcija, nažalost, nema rješenja – kazuje Škibola, dok u prolazu zadarskom lukom Jazine nailazimo upravo na jednu takvu brodicu, bez oznaka. Škibola odmah reagira i kaže „maknut ćemo ga, odavde“.

- Nije lako uvoditi red, pogotovo u nekim manjim sredinama, gdje pojedinci smatraju da imaju nekakvo naslijeđeno pravo. To je jedan ogroman posao, koji je trebao biti odrađen prije puno godina, no eto, dopao je nas i mi ga pomalo i radimo. Potpisano je već 7 tisuća ugovora za vezove i reda će biti, jer ćemo potpisivati i nove ugovore. Mi smo najveća Županijska lučka uprava u državi sa 116 luka i treba doći na svaki otok i u svako mjesto i uvoditi ugovore za vezove. Iako je to u početku bilo teško, ljudi su se navikli, vidjeli su što Lučka uprava donosi i koliko se zapravo ulaže u svim mjestima i lakše je nabrojati općine i gradove gdje još nismo ulagali, nego gdje jesmo – kazuje Škibola i najavljuje nove investicije u Bibinju, Biogradu, Vrsima…

- Svaki novi projekt je izazov jer vrlo često s početkom istih susrećemo se s negodovanjem, otporom, no zadovoljstvo je neupitno kad ljudi završetkom svakog projekta shvate zašto je to moralo biti urađeno i kad prihvate i s osmjehom koriste tu infrastrukturu, poput ove lučice u Jazinama – zaključuje ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar.

Županijska lučka uprava Zadar u brojkama:

Ukupna investicija u lučku infrastrukturu je 58.000.000,00 kuna.

Završeni projekti:

• Sanacija glavnog mula u luci Privlaka 3.619.000,00 kuna
• Sanacija drvenog mula u luci Privlaka 319.000,00 kuna
• Sanacija luke Čeprljanda 1.862.000,00 kuna
• Sanacija obalnog zida u luci Olib 812.856,76 kuna
• Sanacija gata u luci Košljun 271.241,48 kuna
• Sanacija drvenog mula u luci Draženica 75.000,00 kuna
• Projekti koji su se provodili tijekom 2022. godine:
• Izvođenje radova na izgradnji luke Sali 29.000.000,00 kuna (izvedeno)
• Uređenje dijela obalnog pojasa luke Sukošan 9.935.168,25 kuna
• Uređenje luke Drage- Dugovača, završetak siječanj 2023., 25.000.000,00 kuna
• Sanacija lučice Plemići u Rtini, Općina Ražanac, završetak siječanj 2023., 1.706.225,00 kuna
• Sanacija luke Sv. Filip i Jakov – izvedeno 2.000.000,00 (3.200.000,00 kuna) završetak 05/2023
• Sanacija obalnih zidova u luci Pag - izvedeno 2.500.000,00 (3.941.536,13 kuna), završetak 05/2023
• Sanacija muleva u luci Nin - izvedeno 1.000.000,00 kuna (2.380.763,00 kuna )završetak 05/2023

Jurica Gašpar