DEVASTACIJA OBALE KOŠTAT ĆE IH FOTELJA? Mlade snage na putu rušenja gazdi Makarske rivijere

MAKARSKA/PODGORA – Svemu dođe kraj, pa tako i pojedincima koji zakone tumače kako im se sprdne, a od svog okoliša rade smetlište. Štetočine diljem jadranske obale prirodi su napravili toliko zla, da su jedini način njihova zaustavljanja bili zakonodavac ili izbori. Kako je ova prva opcija u Hrvatskoj beskrajno spora i upitna, rješenje se nametnulo samo od sebe. Pa iako izborni rezultat varira od jedne do druge jedinice lokalne samouprave (neka se njihovim detaljima bave drugi mediji), mi ćemo se posvetiti jednoj ključnoj temi, koja je prevagnula upravo tamo gdje je stanje devastacije obale izmaklo svakoj kontroli i zdravom razumu – Makarskoj rivijeri.

Upravo su Makarska i Podgora pod neslavno svjetlo reflektora došli jer su njihove gradske/općinske vlasti beskrupulozno nasipale more svim i svačim – građevinskim materijalom i zemljom. Stručnjaci kažu da se sve radilo mimo struke i posljedice po podmorje već sad su kobne. Shvatili su to i građani, koji su u oba ova turistička bisera odlučili promijeniti vlast. U gradskom vijeću Makarske tako je većinu od 38,17% dobio SDP kojeg predvodi Zoran Paunović s 44,87% osvojenih glasova, pa će tako u drugi krug nad dosadašnjim gradonačelnikom HDZ-ovim Jurom Brkanom, poznatim i po tome što je “tražio” najbolji materijal za istovar u more, pa ga je pronašao u iskopu dječjeg vrtića. U općinskom vijeću Podgore je pak većinu od 42,76% dobila Nezavisna lista mladih, koju predvodi aktivistica za očuvanje prirodnih resursa, Petra Radić. Ona će u drugi krug za izbog buduće/g načelnice/ka s 40,32% u odnosu na dosadašnjeg načelnika Antu Miličića s 27,14% kojem su Podgorani očito puno toga zamjerili, a čini se najviše devastaciju obale.

Još ih čeka drugi krug za dva tjedna i svašta je moguće, no želja za promjenom očita je i iz visokog postotka glasova građana, kojeg su dobili. Razgovarali smo s mladim snagama Makarske rivijere, koji žele promijeniti postojeće stanje.

Jeste li se nadali ovolikoj popori birača?

– Reakcije su bile čisto oduševljenje, ponos i zajedništvo svih koji su sudjelovali u našem radu. Rezultate nismo previše prognozirali jer smo jako puno vremena utrošili na rad u kampanji, ali su nas pozitivno iznenadili. Već danas smo se krenuli pripremati za idući krug, te cijeli proces, unatoč velikoj prednosti, shvaćamo krajnje ozbiljno i odgovorno – kazuje Petra Radić, kandidatkinja za načelnicu Podgore.

– Od početka sam vjerovao u dobre rezultate jer moj tim i ja nudimo nove ideje i projekte, razmišljanje izvan okvira i u politiku donosimo čisti obraz. Nismo opterećeni prošlošću i želimo mijenjati na bolje naš grad. Makarani su pokazali da je promjena potrebna, ali još ništa nije gotovo. Drugi krug je nova utakmica u kojoj znamo da će naši suparnici izvući sve adute. Zato i ovim putem pozivam sve da opet izađu na izbore i ponovno zaokruže promjenu. Zajedno ćemo se izboriti za Makarsku kojom se ponosimo – poručuje Zoran Paunović, koji se natječe za novog makarskog gradonačelnika.

Koliki utjecaj na pobjedu pripisujete svom aktivističkom djelovanju?

– Smatram da su ljudi prepoznali naše konkretne korake koje smo poduzimali kada su u pitanju devastacija prirode, kulturne baštine i lokalnih vrijednosti. Svatko od naše ekipe je u nekom trenu na svoj način ukazivao na problematiku lokalnog djelovanja, pa tako i na odnos prema prirodi.

Općina smo sa najvećom površinom na rivijeri i zabiokovlju, no nedovoljno koristimo taj potencijal. Eksploatiramo samo uski pojas uz more, a zaleđe često služi kao divlji deponij. Njegovom aktivacijom promišljeno lociranim zonama sadržaja, spriječilo bi se odlaganje otpada i aktivirale grane gospodarstva koje su ostale u sjeni turizma – kaže Radić.

Zasigurno vam nije odmogla ni buka koja se digla ovih dana protiv aktualne gradske vlasti, zbog devastacije obalnog pojasa? Što im građani najviše zapravo zamjeraju?

– Zadnji prosvjedi su zapravo kulminacija niza loših odluka koje su donesene u upravljanju prostorom. To ja naš najjači resurs, a nažalost smo nacionalno prepoznati po tome da ga devastiramo. Zadnji je bio obalni pojas, ali tu je i problem prekomjerne izgradnje i betonizacije. Vrijeme je da tome stanemo na kraj te da aktivno uključimo struku i zainteresirane građane u odlučivanja koja definiraju vizuru našeg grada.

Naša budućnost nije zabetonirana, ali najvećoj makarskoj vrijednosti – javnom prostoru – moramo pristupiti pametnije – poručuje Paunović.

Ako uspijete u svom naumu, što ćete prvo napraviti, odnosno koje planove imate u pogledu zaštite pomorskog dobra?

– Naš odgovor na devastaciju neće biti brzo provediv, već sustavan i stručan. Sadašnje anomalije ćemo postepeno pretvoriti u dodanu vrijednost, a još netaknute plaže sačuvati u izvornom obliku za generacije koje dolaze.

Trenutni način održavanja plaža je sve samo ne održiv, a tome svjedoče recentni novinski i stručni članci potpisani od strane relevantnih autora.

Iste se mogu “nadohranjivati” isključivo kreativno osmišljenim dodatnim sadržajima, koji se mogu nenametljivo uklopiti u njihovu prirodnost i samo istaknuti njihove ljepote.

Uz sve navedeno, moramo ukazati na važnost područja NATURA 2000 i njegovu nepovredivost, donijeti strategiju održavanja plaža, restrikcije i kazne kod ilegalnog odlaganja otpada i građevinskog materijala u moru, ali i na područje zaleđa Općine. Osim što ćemo očuvati prirodu, adekvatnijim upravljanjem plažama i otpadom štedimo velike količine novaca koje se mogu dalje ulagati u planirane projekte.

Još neke od konkretnih ideja su:

-Zaštita ugroženih vrsta zbog blizine PP Biokovo (istrijebljenje bjeloglavih supova s Biokova i periske u Jadranu je nenadoknadiv gubitak i sličan se više ne smije dogoditi)

-Edukacija stanovništva o važnosti razdvajanja otpada i pametna prerada istog u korisne sirovine.

-Sufinanciranje održivih izvora energije kroz projekte (npr Solar City projekt koji zagovara sufinanciranje solarnih kolektora na obiteljskim kućama)

-Održivo gospodarenje plažama kako se više ne bi ugrožavale zaštićene vrste kao što je Posidonia oceanica – izdvaja Radić iz programa.

Kakvo je vaše stajalište o onome što se trenutno radi u Makarskoj i općenito na našoj obali?

– Svoje stajalište o tome sam dao još 2004. godine, kad sam kao student u Makarskoj organizirao studijsko istraživanje o utjecaju bespravne gradnje i devastacije na naše turističko tržište. Puno stvari na koje smo tada upozoravali i najavljivali se kasnije, nažalost, ostvarilo. No, vjerujem da nije sve izgubljeno, samo je važno da promijenimo način odlučivanja. Svi živimo od turizma i to se neće mijenjati, ali se mora mijenjati način na koji ga doživljavamo. Moramo stvarati gradove koji su prilagođeni potrebama stanovnika koji u njima žive cijelu godinu, a u takve, sretne sredine, onda dolaze i turisti – upozorava Paunović, koji dodaje da će mu, ukoliko dobije priliku voditi grad, jedan od prvih prioriteta biti izvlačenje maksimuma od turističke sezone, postrožiti kontrole, uvesti punu transparentnost u gradske financije te u potpunosti iskoristiti ovlasti koje trenutno gradska vlast ima na području urbanizma, a koje se sad u potpunosti ignoriraju.

Nepoznavanje upravljanja plažama kao veliki problem

– Baš o plažama smo pisali u jednoj svojoj objavi. Prema dostupnim podacima na stranicama općina Makarskog Primorja jasno se vide razlike u ulaganjima usmjerenim uglavnom na nasipavanje plaža, te u manjim količinama na održavanje i izgradnju pera. Ulaganja Općine Podgora daleko su veća od ulaganja okolnih općina, a o odnosu ulaganja i kvalitete već je dovoljno napisano u posljednjih nekoliko godina u raznim novinskim i stručnim člancima. Prema dostupnim podacima u Općini Tučepi 2019. godine uloženo je 445.000,00 kn na izgradnju pera i nasipanje, dok je Općina Podgora iste godine u plaže uložila 1.070.000,00 kn. Ukupna ulaganja Općine Podgora u plaže od 2016. do 2020. godine iznose preko 8.946.800,00 kn! Najbliža po ukupnim ulaganjima nam je Općina Baška Voda s iznosom od 2.300.000,00 kn, kaže Petra Radić i pojašnjava:

– Jasno je da situacija u kojoj se trenutno nalazimo nije održiva i da su promjene više nego nužne da bi se očuvalo naše podmorje, osobito ako uzmemo u obzir činjenicu da šljunčane odnosno pjeskovite plaže čine manje od pet posto hrvatske obale. Prvi korak je zaustaviti devastaciju, a drugi je rješavanje problema plaža na adekvatan i održiv način.

Dohranjivanje plaža spada u tehničko održavanje pri čemu se ne mijenja oblik odnosno pozicija obalne linije. Nasipavanje spada u kategoriju građenja te zahtjeva provođenje postupka zaštite okoliša te izdavanje građevinske dozvole. Na našoj Općini se u većini slučajeva provodio drugi slučaj s iznimkom da se uglavnom radilo bez studije utjecaja na okoliš i bez ishođenja građevinske dozvole. Ukoliko je strateški nužno proširiti postojeću plažu, ona se nadohranjuje isključivo prema projektu i adekvatnim materijalom!

U području kamenih hridi moguće je kombinacijom nasipavanja i suhozidne gradnje, na način da se na dno postavlja veće kamenje a prema površini sitnije, dobiti dodatnu plažnu površinu. Na taj način nakon prestanka uporabe i održavanja more erodira površinski sloj te prostor između hridi ostaje ispunjen većim kamenjem što je puno prihvatljivije za okoliš. Pri tome je naglasak na upotrebi adekvatnog materijala za nasipavanje.

Ekološki najprihvatljiviji oblik je izgradnja demontažnih sunčališta od umjetnih materijala. Na taj način najmanje utječemo na okoliš, a materijal utrošen na izgradnju sunčališta pogodan je za prenamjenu ili eventualno izmještanje na drugu poziciju uz minimalne izmjene.

Bijele šljunčane plaže oduvijek su bile prepoznatljivi zaštitni znak cijele Makarske rivijere i samo održavanjem izvornosti možemo i dalje uživati naklonost turista iz cijelog svijeta, a što je još i važnije, očuvati prirodu! – kazuje Petra Radić koja se 30. svibnja natječe za novu načelnicu Općine Podgora.

Jurica GašparPROČITAJTE JOŠ:

OSVRT JURICE GAŠPARA Prespavate li i ove izbore, s pravom vam neće oprostiti generacije!