DISAO PLUĆIMA ZRAK S MANJE KISIKA NEGO DANAS: Otkriven golemi gmaz nalik dupinu star 150 milijuna godina
U Indiji je nedavno iskopan prvi cjeloviti fosil ihtiosaura, drevnog, golemog gmaza koji je imao tijelo nalik na dupina. Pronađeni fosil dug je oko 5,5 metara, no odrasli primjerci dosezali su i devet metara.
Fosil je pronađen među ostacima njegova uobičajenog plijena, drevnih glavonožaca amonoida i belemnita. Izuzetno je dobro očuvan. Oštećenja na njegovim velikim, snažnim zubima pokazuju da se hranio životinjama s ljušturama.
„Na temelju znakova trošenja na zubima zaključili smo da je ovaj ihtiosaur bio vrhunski predator koji se hranio tvrdom i abrazivnom hranom, uključujući morske školjkaše, ribe i morske reptile“, rekao je voditelj istraživanja Guntupalli Prasad.
Prema studiji objavljenoj u časopisu PlosOne fosil, pronađen u indijskoj saveznoj državi Gudžarat, očuvan je gotovo u cijelosti – nedostaju mu tek neki dijelovi lubanje i repa. Otkriven je u tvrdim sedimentnim stijenama. Za iskapanje je trebalo više od 1500 sati rada. Njegova lijeva prednja peraja iznenađujuće je dobro očuvana. Primjerak pripada porodici ihtiosaura poznatoj kao Ophthalmosauridae koja je karakteristična za sjevernu hemisferu. Živio je negdje prije 152 do 157 milijuna godina. U vrijeme njegove smrti veći dio današnjeg Indijskog potkontinenta bio je prekriven toplim tropskim morem. Drevni superkontinent Gondvana u to se vrijeme počeo polako raspadati.
Ovo nisu prvi ostaci ihtiosaura otkriveni u Indiji, međutim, u ranijim iskapanjima pronađeni su tek neki zubi i kralješci. Osim toga oni su uglavnom bili 50 milijuna godina mlađi od posljednjeg nalaza.
Život bez puno kisika
Istraživanja ostataka ihtiosaura starih 183 milijuna godina, pronađenih u Njemačkoj, otkrila su na koji način su ta stvorenja koja su disala plućima, uspijevala funkcionirati u atmosferi u kojoj je bilo značajno manje kisika nego danas.
Znanstvenici su u njihovim kralješcima pronašli crvene krvne stanice, kolagen i kolesterol. Analize su pokazale da su njihove krvne stanice bile oko pet puta manje od onih koje ima većina današnjih organizama.
Stručnjaci smatraju da su takva manja krvna zrnca efikasnije prenosila i raznosila kisik.
“Primjerice, suvremene životinje koje žive na velikim nadmorskim visinama s nižim razinama kisika imaju manje i brojnije crvene krvne stanice“, kaže Chloe Plet sa Sveučilišta Curtin u Australiji.
Vladari drevnih mora
Ihtiosauri su u vrijeme jure bili rašireni po cijeloj Zemlji, od područja današnje Indije, preko Europe do Madagaskara i Latinske Amerike.
„Čini se da su živjeli posvuda u oceanima, po cijelom svijetu u vrijeme dok su dinosauri kročili kopnom“, rekao je za National Geographic Steve Brusatte, paleontolog sa Sveučilišta u Edinburghu.
Naziv Ichthyosaurus dolazi od grčkih riječi za ribu i guštera. Ophthalmosaurus je pak naziv dobio zbog velikih očiju koje su dosezale promjer od 20-ak cm. Rađali su žive mladunce okrenute repom prema vani kako se ne bi utopili. Pod vodom su mogli ostati 20-ak minuta, a plivali su brzinama većim od 2,5 m u sekundi. Mogli su plivati do velikih dubina od oko 600 metara. To, dimenzije očiju i tragovi dekompresivne, odnosno ronilačke bolesti ukazuju na to da su plijen lovili i na velikim dubinama pri slabom svjetlu.