Dobro gospodarenje otpadom najveća je potreba pučinskih otoka: Socio-ekološki primjer otoka Žirja

ŽIRJE – Pučinski otoci, zbog svoje izoliranosti i manjka prostora, imaju povećanu potrebu za dobrim gospodarenjem otpadom. Najveći problem trenutno predstavljaju divlji deponiji i nesanitarna odlagališta koja imaju izrazito nepovoljan utjecaj na okoliš. U većoj mjeri na njima se odlaže komunalni, ambalažni i glomazni otpad, a u manjoj mjeri električni i elektronički. Zbog vremenskih neprilika dio otpada se rasprši po okolišu i naseljenim mjestima, ugrožavajući time biljni i životinjski svijet, ali i smanjujući kvalitetu života otočnih stanovnika.

Temeljni problem predstavlja nedostatna infrastruktura i nefunkcionalnost sustava gospodarenja otpadom, što je i analizirano za potrebe izrade Strategije gospodarenja otpadom RH (NN 130/05).

U drugom dokumentu, Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. godine, kao jedni od glavnih ciljeva navodi se i sanacija lokacija onečišćene otpadom te unaprjeđenje upravnih postupaka u gospodarenju otpadom.

Premda se ovi ciljevi na nacionalnoj razini vjerojatno ostvaruju, na primjeru otoka Žirja vidi se sva manjkavost sustava gospodarenja otpadom na lokalnoj razini.

Piramida smeća stvorena na jednoj od glavnih prometnica na otoku prijeti okolišu, ali i lokalnoj zajednici. Premda su otočani u više navrata prijavljivali postojanje divljeg deponija, od nadležnih institucija nisu dobili niti odgovor niti reakciju.

Upravo je zbog takvog tretmana otočanima dozlogrdilo i odlučili su uzeti stvar u svoje ruke i očistiti okoliš, ali divlji deponij ipak ne mogu rješavati sami.

Danijela Grubišić