DONOSIMO POPIS Znate li koje su zaštićene morske vrste u Jadranu?

Jadransko more i hrvatska obala prepoznati su i cijenjeni u cijelome svijetu i svake godine na našu obalu stignu milijuni turista. Jadransko more se odlikuje velikom bioraznolikošću. Međutim, pritisak na Jadransko more je iz godine u godinu sve veći i sve je više organizama u njemu ugroženo.

Najčešći problemi koji utječu na život u Jadranu su otpad i onečišćenje, klimatske promjene, rast temperature mora, nasipavanje obale, pomorski promet  i pretjerani izlov. Kao posljedica toga, neke vrste su već nestale, a neke su ozbiljno ugrožene i potrebno ih je zaštititi.

Na temelju Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/19, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, broj 144/13, 73/16), strogo zaštićenim vrstama u Jadranskom moru se smatraju:

• Svi morski sisavci,
• Školjkaši plemenita periska (Pinna nobilis) i prstac (Lithophaga lithophaga),
• Puževi prugasta mitra (Mitra zonata), tritonova truba (Charonia tritonis) i puž bačvaš (Tonna galea),
• Crveni koralj (Corallium rubrum),
• Morski pas modrulj (Prionace glauca),
• Morski konjic (Hippocampus hippocampus),
• Posidonija (Posidonia oceanica),
• Morske kornjače.

Strogo zaštićene vrste zabranjeno je namjerno loviti i ubijati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti, otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati. Zabranjeno je i njihovo namjerno uništavanje, oštećivanje i uzimanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla. Nadalje, zabranjeno ih je namjerno uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije te oštećivati ili uništavati područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.

Morski sisavci

Svi morski sisavci koji stalno žive u Jadranu ili ga povremeno posjećuju, ugroženi su i zaštićeni prema hrvatskim zakonima i međunarodnim sporazumima. Tu ubrajamo:

• Sredozemnu medvjedicu (Monachus monachus),
• Dobrog dupina (Tursiops truncatus) i ostale vrste dupina.
• Običnog dupina (mali dupin) (Delphinus delphis)
• Sve ostale vrste kitova (Cetacea) koji se zateknu u Jadranskom moru

Nabrojani morski sisavci su u prošlosti smatrani štetočinama zbog uništavanja ribarskih mreža, zbog čega su namjerno ubijani. To je dovelo do značajnog smanjenja brojnosti određenih vrsta ili čak potpunog nestanka kao što je to slučaj s običnim dupinom (Delphinus delphis), nekad jednim od najzastupljenijih vrsti u Sredozemnom moru.

Dobri dupin (Tursiops truncatus) je jedini morski sisavac za kojeg se sa sigurnošću može reći da živi i razmnožava se u Jadranu. Stoga se pri susretu s dupinima treba pridržavati određenih pravila. Ne smije ih se proganjati i plovila se ne smiju usmjeravati ravno prema njima. Ukoliko im se približavamo, to moramo činiti jako polako i oprezno, izbjegavajući nagle promjene smjera i ne stvarajući buku. Najbolje je ugasiti motor i ne ostati u njihovoj blizini duže od 30 min. U krugu od 100 metara od dupina ne bi smjelo biti više od jednog plovila, a u krugu od 200 metara najviše tri.

Morski gmazovi

U Sredozemnom moru se gnijezde dvije vrste morskih kornjača:

• Glavata želva (Caretta caretta)
• Zelena želva (Chelonia mydas)
• Sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea)

Nalaze se na Crvenom popisu ugroženih vrsta u RH. Sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih staništa glavate želve. Ugrožene su zbog protuzakonitog lova, zaplitanja u ribarske mreže i alat te u ostali glomazni otpad, gutanja plastičnih vrećica koje lako zamijene za meduze, izljeva nafte, nekontroliranog obalnog razvoja i turizma. U Puli postoji Centar za oporavak morskih kornjača smješten unutar Aquariuma Pula, koji skrbi o ozlijeđenim morskim kornjačama iz cijelog hrvatskog dijela Jadrana.

Morski konjici

Morski konjici su sitne nježne ribe neobična izgleda. U Jadranu žive dvije vrste konjica:

• Dugokljuni (Hippocampus guttulatus) i
• Kratkokljuni (Hippocampus hippocampus).

Morski konjici su ugroženi zbog njihove prevelike eksploatacije i uništavanja njihovog staništa. Ljudi ih koriste za potrebe tradicionalne medicine, kao suvenire i akvarijske ribice.

Školjkaši

• Prstac (Lithophaga lithophaga) je vrsta školjkaša koja obitava u rupama izbušenim u vapnencima. Ima jednu od najnižih stopa rasta među školjkama i vrlo je dugovječna. Prstaci su vrlo cijenjena delicija, međutim, zabranjen je njihov izlov. Vađenjem prstaca, uništavaju se velike površine kamenite obale i biocenoza na njima.
• Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Diljem cijelog Jadrana zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski uzrokovane parazitom Haplosporidium pinnae. Zbog drastičnog pada brojnosti populacije, plemenita periska je strogo zaštićena vrsta te je svako uznemiravanje ili namjerno vađenje živih ili uginulih jedinki (praznih ljuštura) zabranjeno.

Koralji

Dvije vrste koralja su zaštićene i mogu se vaditi samo uz posebne dozvole i koncesije, no njivova su staništa danas gotovo opustošena.

• Crveni koralj (Corallium Rubrum) - Vrlo je cijenjen, a tradicionalno se vadi i obrađuje za izradu nakita jedinstvene ljepote. Na otoku Zlarinu vade se već od 13.st.
• Busenasti koralj  (Cladocora caespitosa) 

Strogo su zaštićene ove vrste:

• Crni busenasti koralj  (Antipathes dichotoma)
• Sredozemni crni koralj  (Antipathes mediterranea) 
• Crni koralj  (Antipathes subpinnata)
• Zvjezdani koralj  (Astroides calycularis) 
• Žuta gerardia  (Gerardia savaglia) 

Zvjezdače

Zvjezdače su morski organizmi karakterističnog zvjezdastog oblika s pet ili više krakova. Žive u plićaku, ali i na većim dubinama. Kako predstavljaju vrlo prepoznatljiv simbol mora, često se love i suše kako bi poslužile kao suvenir.  U Jadranu su strogo zaštićene dvije vrste.

• Panceriova zvjezdica (Asterina panceri) 
• Zmijolika zvijezda (Ophidiaster ophidianus)

Trpovi

U Jadranu živi 36 vrsta trpova ili morskih krastavca. Žive na morskom dnu, gdje miruju, pužu ili se zakopavaju u sediment. Devedesetih godina prošlog stoljeća trpove se intenzivno izlovljavalo radi izvoza na dalekoistočna tržišta, zbog čega im se broj drastično smanjio. Stoga je donesen zakon kojim se zaštićuju sve vrste trpova u Jadranu. U Jadranu je najpoznatiji

• Crni obični trp (Holothuria tubulosa) - živi duž čitave obale, od plićaka do dubine od 100 metara.

Morske cvjetnice

U Jadranu žive 4 vrste strogo zaštićenih morskih cvjetnica  koje stvaraju svojevrsne „podmorske livade“. Najveće površine zauzima posidonija (Posidonia oceanica) koja raste na dubinama do 35 metara. Livade posidonije obogaćuju more kisikom, pa ih se naziva i „plućima mora“.  

Posebno ih ugrožava nautički turizam i nautičari koji svojim sidrima oru ove zelene livade, nesavjesni ribari koćarenjem, gradnja u obalnom području, uzgoj ribe u kavezima  i onečišćenje.

Uz “pomoć” nautičara (na sidrenim konopima) u Jadran su došle i izuzetno invazivne tropske zelene alge,  Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa, koje predstavljaju izravnu konkurenciju posidoniji u borbi za životni prostor.

Livade posidonije iznimno su osjetljive zbog svog sporog rasta, pa se nekoliko kvadratnih metara uništene livade neće obnoviti tijekom jednog ljudskog života.

Strogo su zaštićene:

• Morska resa (Cymodocea nodosa)
• Posidonija (Posidonia Oceanica)
• Morska svilina (Zostera marina)
• Patuljasta svilina (Zostera Noltii)

Ugrožene ribe u Jadranu

Jadran je količinom ribe siromašan, ali brojem vrsta bogato more. U njemu živi oko 440 vrsta riba. Prema Crvenom popisu, čak 123 riblje vrste u Jadranu su ugrožene, a 5 vrsta je kritično ugroženo.

Najugroženiji su morski psi jer imaju malobrojno potomstvo, sporo rastu i pretjerano se izlovljavaju čemu dobrim dijelom pridonosi i njihov loš imidž u javnosti. Većina morskih pasa, te neki sklatovi i raže su vršni predatori jer se nalaze na vrhu hranidbenog lanca i kao takvi imaju važnu trofičku ulogu u morskom ekosustavu. Utječu na regulaciju populacija drugih skupina morskih organizama koje se nalaze na nižim razinama hranidbenog lanca. Imaju važnu ulogu u održavanju morskog ekosustava zdravim. Hraneći se bolesnim ili iznemoglim jedinkama plijena sprječavaju širenje bolesti, a također na taj način u morskom ekosustavu ostaju jake i zdrave jedinke plijena (riba) koje mogu dati mnogobrojno i zdravo potomstvo. Smanjenje populacije vršnih predatora utječe na promjene u hranidbenom lancu što posljedično dovodi do neravnoteže cijelog morskog ekosustava i promjene u sastavu bentoskih staništa.

Strogo zaštićeni i zabranjeno je loviti i ove vrste:

• Drozd (Labrus viridis),
• Jadranska jesetra (Acipenser naccarii),
• Bucanj (Mola mola)

Neke gospodarski važne vrste kao što su kavala (Sciena umbra), kirnja (Epinephelus spp) i sl., zaštićene su mjerama kao što su lovostaj, minimalne dozvoljene ulovne veličine i ulovne kvote. Točno su propisani i ribolovni alati i uvjeti ribolova ovih vrsta.

Ovo su ostale ugrožene riblje vrste:

• Morska paklara (Petromyzon marinus)
• Morski psi: Tupan (Carcharhinus plumbeus), Modrulj (Prionace glauca), Jaram ili Mlat (Sphyrinidae Sphyrna zygaena), Butor (Galeorhinus galeus), Volonja (Heptranchias perlo), Glavonja (Hexanchus griseus), Pas lisica (Alopias vulpinus), Psina golema (Cetorhinus maximus), Velika bijela psina (Carcharodon carcharias), Kučak (Isurus oxyrinchus), Kučina (Lamna nasus), Zmijozuba sivka (Carcharias taurus)Carcharias taurus), Trošiljka (Carcharias taurus), Petošiljka (Odontapsis ferox), Volina (Dipturus batis), Prasac (Oxynotus centrina), Sklat žutan (Squatina oculata), Sklat sivac (Squatina squatina)Squatina oculata), Sklat sivac (Squatina squatina)
• Raže: Žutuga (Dasyatis pastinaca), Leptirica (Gymnura altavela), Golub uhan (Mobula mobular), Ražopas (Rhinobatos rhinobatos),
• Pilan (Pristidae Pristis pectinata)
• Klinka (Dipturus oxyrinchus)
• Jesetra (Acipenser gueldenstaedtii)
• Jadranska jesetra (Acipenser naccarii)
• Atlantska jesetra (Acipenser nudiventris sim, Acipenser sturio)
• Moruna (Huso huso)
• Jegulja (Anguilla anguilla)
• Čepa (Alosa fallax)
• Crnomorska haringa (Alosa immaculate, Alosa pontica)
• Obrvan (Aphanius fasciatus)
• Koljuška (Gasterosteus aculeatus)
• Tortoneseov glavočić (Pomatoschistus tortonesei)

Glavni uzroci ugroženosti ribljih populacija su ribolov, uništavanje njihovih staništa, onečišćenje, uznemiravanje, ulaz stranih  vrsta  i klimatske promjene.

Svatko od nas može doprinijeti očuvanju bioraznolikosti našeg Jadranskog mora, time što ne uzimamo zaštićene organizme iz mora kao suvenire, odbijamo jesti zaštićene školjkaše u restoranima, prijavljujemo izlov ili trgovinu zaštićenim vrstama, prijavljujemo pronalazak ozlijeđene životinje u moru i izbjegavamo sidrenje na području livada morskih cvjetnica.

Jurica Gašpar