Dostupna je platforma znanja o mogućnostima prilagodbe na klimatske promjene Jadrana

Prema posljednjim izvještajima Međuvladinog pa­ne­­la o klimatskim promjenama (engl. IPCC), posljednjih desetljeća pored porasta srednje temperature zraka povećao se i intenzitet, učestalost i trajanje toplinskih valova, kao i intenzitet i učestalost događaja praćenih ekstremnim količinama oborina. IPCC je već prepoznao Mediteran kao jedno od žarišta klimatskih promjena zbog toga što se zagrijava brže od ostatka planeta, a to je potvrđeno i najnovijim izvještajem Mreže medite­ranskih stručnjaka za promjene klime i okoliša (MedECC).

Budući da i na Jadranu postoji zabrinutost vezana za utjecaje klimatskih promjena, izrađena je online platforma AdriAdapt za identifikaciju i planiranje odgovarajućih mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene, namijenjena jadranskim priobalnim zajednicama, prvenstveno u Hrvatskoj i Italiji.

Sadržaj platforme pripreman je od 2019. do 2021. s ciljem je da posluži kao inspiracija i podrška u pripremi projekata prilagodbe i akcije za klimu, posebice u svjetlu mogućnosti financiranja koje nudi Europski zeleni plan. Sadržaj je vođen određenim utjecajima klimatskih promjena koje su jedinice priobalnih lokalnih uprava Hrvatske i Italije prepoznale kao prijeteće. U tu svrhu proveden je online upitnik (od travnja do studenog 2019 godine) gdje su relevantni odjeli lokalnih uprava kao uočene i očekivane najveće prijetnje prepoznali oluje i poplave (oborin­ske, pa potom i poplave s mora), vrućine, toplotne udare i suše.

Jedan od ključnih izazova za priobalje Jadrana su problemi plavljenja nekretnina uzrokovanih poplavama s mora (i oborinskih s kopna) u kombinaciji s podizanjem razine mora. Plavljenje je također rezultat i nekontrolirane gradnje u poplavama izloženom području bez odgovarajuće zaštite. Stoga takve probleme treba rješavati integralno, kroz mjere upravljanja prostorom i primjenu adekvatnih mjera zaštite.

Jedna od takvih integralnih mjera je i uspostava obalnog odmaka, odnosno obalnog područja u kojem su neke ili sve vrste gradnje zabranjene ili značajno ograničene. Obalni odmak osigurava zaštitu obale smanjenjem broja nekretnina (npr. stambenih zgrada, infrastrukture i poslovnih prostora) u područjima osjetljivim na opasnosti za koje se očekuje da će s klimatskim promjenama postajati sve ozbiljnije (obalne poplave i erozija).

Iako je obalni odmak sastavni dio propisa mnogih zemalja kojima se uređuje upravljanje obalnim područjima, često se nedovoljno provodi u praksi.  Što se tiče Hrvatske, u studiji koju su proveli Lincke i suradnici (2020.) autori potvrđuju da se financijski utjecaji porasta razine mora mogu značajno smanjiti integriranjem zona obalnog odmaka u strategiju prilagodbe. Ako se kombiniraju zaštita i ograničenje gradnje u zonama obalnog odmaka, budući troškovi nastali uslijed poplavljivanja obalnih područja u Hrvatskoj mogu se smanjiti i do 39%. Kombinacijom zaštite i organiziranog povlačenja kroz zone obalnog odmaka mogu se smanjiti budući troškovi nastali uslijed poplavljivanja obalnih područja do 93%.  Studija je uzela u obzir samo koristi koje zone obalnog odmaka donose u pogledu izloženosti obalnim poplavama, dok koristi iz područja zaštite bioraznolikosti, održavanja usluga ekosustava, obrane od obalne erozije ili koristi za turizam i rekreaciju nisu uzete u obzir.

Ovakve i slične promjene u prostornom plani­ranju, ali gospodarska diversifikacija, podizanje svijesti, razvoj sustava ranog upozorenja primjeri su socijetalnih mjera prilagodbe. Ekološko obnavljanje šuma u poplav­nom području, jačanje prirodnih obrana kao što su dine/sipine i hridi, kao i održavanje i obnavljanje zdravih obalnih močvara primjeri su zelenih mjera, tj. rješenja temeljenih na ekosustavu. Jedna od zelenih mjera (odnosno „plavih“ jer se direktno tiče mora) je i zaštita i obnova livada morske cvjetnice posidonije. Zaštita posidonije često se naglašava kroz prizmu bioraznolikosti jer njene livade podržavaju širok spektar morskih vrsta, pružajući im hranu, zaklon i  područje za razmnožavanje. Uz to morske cvjetnice imaju veliku ulogu i u ublažavanju klimatskih promjena – na globalnoj razini, livade morske cvjetnice odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u oceanu, iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine dna svjetskih mora. U posljednje  vrijeme sve češće se ističe i njihova uloga u prilagodbi na klimatske promjene – morske cvjetnice zadržavaju sedimente, stabiliziraju morsko dno i na taj način sprečava eroziju obale. Nedavna ispitivanja pokazala su da je visina valova u predjelima prekrivenima gustim livadama morskih cvjetnica 10-20% niža u usporedbi s golim morskim dnom.

Uz socijetalne i zelene mjere prilagodbe, povećanje otpornosti na klimatske promjene postiže se i primjenom tehnoloških i inženjerskih rješenja (tzv. sive mjere) koje mogu uključivati mjere kao što su prilagodba ili poboljšanje nasipa i obalnih zidova, podizanja ili širenja obala i sl. Konačno, za povećanje ukupne otpornosti na klimatske promjene, potreban je cjelovit pristup –  i društvene i ekonomske promjene, ali i primjena rješenja temeljenih na ekosustavu i infrastruktura.

AdriAdapt platforma daje pregled različitih mogućnosti prilagodbe na takve i slične klimatske prijetnje za jadransku regiju, slučajeve iz prakse, dokumente sa smjernicama, zakonske okvire te druge korisne materijale o prilagodbi na klimatske promjene.

Platforma sadrži:

• integrirani alat za planiranje prilagodbe (vodič korak-po-korak);
• više od 40 odabranih mjera prilagodbe;
• 11 primjera iz prakse;
• klimatske informacije za regiju;
• nekoliko tematskih smjernica, priručnika i vodiča za prilagodbu – od financiranja prilagodbe do jačanja obalne otpornosti; i
• više od 50 različitih videa – od kratkih (5-10 minuta) do cjelovitih treninga i konferencija.

Velika većina materijala na platformi dostupna je na tri jezika: hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku.

Sadržaj AdriAdapt platforme izradili su Centar za regionalne aktivnosti Mediteranskog akcijskog plana (PAP/RAC) iz Splita i Mediteranski centar za klimatske promjene (CMCC), uz pomoć Sveučilišta arhitekture u Veneciji  (IUAV).  ARPAE, DHMZ i CMCC proizveli su klimatske projekcije visoke razlučivosti s detaljnim informacijama o klimatskim parametrima za jadranske regije. Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) je zaslužno za strukturu platforme. Također, AdrAdapt platforma znanja je testirana od strane pet pilot lokacija (Cesena, Cervia, Udine, Šibensko-kninska županija i Vodice).

I.B.