DROGIRANE RIBE Kokteli lijekova “kontaminiraju morski lanac prehrane”

U znanstvenom istraživanju na Međunarodnom sveučilištu Florida (FIU), pronađeni su široko rasprostranjeni tragovi ukupno 58 lijekova, uključujući lijekove za srce, opioide, antidepresive i antifungalne lijekove, u sve rjeđoj ribi Albula vulpes kao i njihovom plijenu.

Utvrđeno je ovom studijom da ljudski lijekovi uvelike mijenjaju ponašanje riba kad se nakupljaju u njihovom  okruženju.

Nedavno istraživanje ove vrste na Floridi pronašlo je farmaceutske kontaminante u njihovoj krvi i drugim tkivima. Populacije ove ribe su se više nego prepolovile od 1980-ih.

– Nisam ih vidio pet godina i to me plaši – znanstvenicima je rekao jedan ribar.

Prozvane “sivi duhovi” zbog svojih sjajnih srebrnih ljuski, izvanredne prikrivenosti i brzine, ove ribe mogu plivati ​​do 65 kilometara na sat. Ovu vrstu, zaštićenu zakonima o ulovu i puštanju u SAD, poštuju ribari diljem svijeta, od kojih mnogi posjećuju Floridu kako bi potražili ovu takozvanu neuhvatljivu ribu.

No, dokazi upućuju na nagli pad broja Albule vulpes u južnoj Floridi. Prema procjenama populacija je pala za više od 50% tijekom četiri desetljeća.

Dr. Jennifer Rehage, ekologinja za ribe i izvanredna profesorica na Međunarodnom sveučilištu Florida (FIU), puno je upozoravala na nestanak ribe iz floridskih staništa morske trave. Ribari su joj govorili kako cijeli život love ovu vrstu a sad ih ne mogu više pronaći.

Posljednje tri godine Rehage je vodila istraživanje kako bi otkrila zašto, i otkrila je tako, nešto što bi moglo pomoći u objašnjenju ovog recentnog fenomena – farmaceutske proizvode!

Sadrže 300 puta veću količinu antidepresiva od terapijske razine kod ljudi!

Od 93 uzorka ribe koji su ona i njezin tim uzorkovali, sve su bile pozitivne na najmanje jedan lijek, uključujući lijekove za srce, opioide, antifungalne lijekove i antidepresive.

U 56% riba znanstvenici su otkrili farmaceutske količine na razinama “iznad kojih očekujemo mnoge negativne posljedice”. Jedan primjerak uzorkovan u Key Westu bila je pozitivna na čak 17 farmaceutskih proizvoda – od toga osam antidepresiva koji su bili i do 300 puta iznad terapijske razine kod ljudi. Farmaceutska izloženost Albula vulpes južne Floride bila je preširoko rasprostranjena i vrlo zabrinjavajuća –  zaključuje studija.

Znanstvenici su također proučavali 125 životinja koje su plijen ove vrste, uključujući škampe, rakove i male ribe. Svaki je sadržavao u prosjeku 11 farmaceutskih kontaminanata, što ukazuje da kontaminacija nije ograničena samo na Albulu vulpes.

Iako se ipak nešto više zna o potencijalnim utjecajima farmaceutskog onečišćenja u slatkoj vodi, morske posljedice lijekova su daleko manje proučavane. Još uvijek nema dovoljno informacija koje bi izravno povezivale izumiranje cijele vrste povezano s lijekovima, ali potencijal da farmaceutski proizvodi budu problem za ribu u moru je ogroman i zabrinjavajući – kaže Rehage.

Godišnje se samo u SAD-u propisuje gotovo 5 milijardi lijekova, a prosječni Amerikanac ima oko 12 recepata godišnje. Farmaceutski proizvodi dospijevaju u vodu na niz različitih načina, uključujući proizvodnju i otjecanje kišnice, ali otpadne vode ljudi i stoke jedan su od glavnih uzroka, osobito sve ono što ljudi puštaju u zahodske školjke.

Specifične zdravstvene posljedice farmaceutske kontaminacije na morski život još nisu u potpunosti shvaćene, ali postoji sve više dokaza o višestrukim negativnim učincima.

– Sve ovo može izazvati nekoliko posljedica, prvenstveno na ponašanje riba, ali također može utjecati na njihovu sposobnost razmnožavanja i njihov endokrini sustav – kaže Elena Fabbri, profesorica na Odsjeku za biološke, geološke i okolišne znanosti na Sveučilištu Bologna u Italiji.

Godine 2013., znanstvenici sa Sveučilišta Umeå u Švedskoj – koji su se udružili s FIU-om na studiji o Albuli vulpes – otkrili su da je divlji smuđ manje uplašen ali antisocijalan kada je izložen lijekovima protiv anksioznosti, što bi moglo utjecati na hranjenje i uzgoj. Istraživanje istog sveučilišta iz 2016. pokazalo je da losos izložen ovom lijeku pliva brže i ima rizičnije ponašanje. Izloženost rakova antidepresivima povezana je s promijenjenim ponašanjem, povećavajući njihovu smjelost i vrijeme koje provode tražeći hranu, što ih potencijalno čini ranjivijim i dostupnijim grabežljivcima.

– Postoje tri glavna načina na koje otpadna voda završava u moru – kaže Rachel Silverstein, direktorica ekološke organizacije Miami Waterkeeper. Izlijevanje otpadnih voda, ispuštanje pročišćene otpadne vode u ocean i neispravne septičke jame. Sve su to bili veliki problemi na Floridi. Godine 2020. milijuni litara kanalizacije izlilo se u vodene putove Fort Lauderdalea.

– Iako se većina kontaminacije provjerava u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda, vrlo je teško ukloniti neke od ovih lijekova iz vode – kaže Silverstein. Osim toga, više od polovice septičkih jama u okrugu Miami-Dade ne filtrira otpad pravilno zbog porasta razine mora, stvarajući opasnost za okoliš i javno zdravlje.

Silverstein vidi studiju FIU-a kao dodatni dokaz da se moraju poduzeti hitne promjene kako bi se nadogradila infrastruktura te se nastavilo živjeti u ovoj regiji i zaštititi ekonomske i ekološke interese.

Potrebno hitno poboljšanje infrastrukture otpadnih voda na globalnoj razini

Problem nije ograničen samo na Floridu. Stručnjaci kažu da postoji hitna potreba za poboljšanjem infrastrukture otpadnih voda na globalnoj razini kako bi se uklonili lijekovi prije nego što stignu u ocean.

Provedba dodatnog koraka u gospodarenju otpadnim vodama poznatog kao “ozonizacija” mogla bi pomoći. Tehnologija dodaje ozon u vodu kako bi pomogla u uklanjanju zagađivača koji često bivaju propušteni tradicionalnim tretmanom otpadnih voda, uključujući lijekove i pesticide. No, nedovoljno zemalja rekonstruira pogone kako bi uključilo ovaj korak. Švicarska, Švedska i Njemačka su jedine zemlje “koje se zapravo bave ovim pitanjem farmaceutskih proizvoda”.

Poboljšano upravljanje otpadnim vodama je veoma važno, ali i sama farmaceutska industrija ima odgovornost da se uhvati u koštac s tim pitanjem istraživanja zelenijih alternativa – kaže Fabbri. – Ne možemo zabraniti te tvari jer su nam potrebne, ali bismo mogli potaknuti farmaceutsku industriju da pronađu zelenije alternative. To bi moglo uključivati ​​proizvodnju lijekova koji se brže razgrađuju u okolišu na primjer.

Postoje i politički potezi u svrhu boljeg razumijevanja utjecaja lijekova na vodene putove. EU je, na primjer, 2019. usvojila “strateški plan” za rješavanje rizika od farmaceutskog onečišćenja u okolišu. No mnoge se takve inicijative više usredotočuju na utjecaj na slatkovodno okruženje.

Kako sva daljnja istraživanja ukazuju na utjecaj farmaceutskih proizvoda u oceanu, Fabbri kaže da se moraju nastaviti objavljivati ​​ovakve teme kako bi se informirale regulatorne agencije da postoji potreba za novim propisima i u morskom okruženju.

– Kontrola kemikalija koje ulaze u naš okoliš uvijek je bila reaktivna – kaže Aaron Adams, direktor u konzervatorskoj organizaciji koja je naručila studiju FIU.

– Ne postoje zakonska ograničenja za kontrolu onečišćenja od farmaceutskih proizvoda tijekom proizvodnje, upotrebe ili odlaganja – navodi se u izvješću.

Nick Castillo, doktorand na FIU-u i koautor studije, kaže da su potrebne standardizirane metrike za procjenu učinaka lijekova na izložene organizme. Trenutno, ističe, ovi “zastarjeli” ekološki propisi obično ignoriraju lijekove jer još uvijek nisu smrtonosni.

Proučavanje utjecaja lijekova na vodene puteve uvijek se usredotočavalo na slatku vodu. Ovo je jedna od prvih studija koja je ušla u morska obalna okruženja i na velikom području koja pokazuje da su farmaceutski proizvodi posvuda – zaključuje Rehage.

Z.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Iguane na Bahamima zbog turista dobile povećanu razinu šećera u krvi