DRŽAVNA SRAMOTA Kraj Splita trune brod na kojem je dogovoren Prvi svjetski rat

SPLIT – Šteta, da plovi mogla je biti povijesni raritet prvoga reda. Tko se danas u Europi i svijetu može pohvaliti da ima brod, pače- jahtu, na kojoj su moćni europski carevi dogovorili početak Prvog svjetskog rata? Nitko, osim Hrvatske.

Ali, ništa od toga. Štono bi se pučki reklo, nije žvaka za seljaka. Nedaleko od Splita, u kojem je provela veći dio svog nevjerojatnog životnog vijeka, uz sam rub ribarske luke u Brižinama, od države, javnosti i povjesničara na vezu stoji (čami?) čuvena „Istranka“. Kulturno je dobro RH, ali od toga nema neke velike vajde, piše Maxportal.

Ministarstvo kulture godišnje izdvaja neku sitnu lovu, ali to ni blizu nije dovoljno da mi „Istranka“ dobila zasluženi status. Takav status podrazumijeva potpunu obnovu jedinog preostalog broda goleme flote Austrougarskog carstva koja je nestala u vihoru povijesti.

Da nije entuzijazma zaposlenika Hrvatskog pomorskog muzeja na Gripama, vjerojatno bi ležala negdje na dnu mora. U Brižinama ovaj brod nevjerojatne povijesti stoji uz operativnu obalu, zaštićen od kiše i valova. Radi se preventivna zaštita trupa koji je u iznenađujuće dobrom stanju s obzirom da je izgrađen davne 1896. godine.

Za one koji ne znaju, ovaj 44 metra dugi brod obitelji Habsburg građen je od prvoklasnog češkog čelika.

Slavna povijest “Istranke” uglavnom je znana i nebrojeno puta ispisana. No, valja podsjetiti na neke crtice iz osobne karte broda. Prema nekim povijesnim izvorima, prije početka Prvog svjetskog rata na “Istranci”, usidrenoj ispred dvorca Miramare u Trstu, sastali su se njemački car Vilim i Franjo Ferdinand. Navodno su u salonu broda dogovarali kakve vojne poteze izvesti ako dođe do velikog rata, a sve je upućivalo na to da je sukob neizbježan.

Također, na “Istranci” je prvi put na Jadranu upotrijebljena bežična radiotelegrafija. Nakon sarajevskog atentata, na palubi „Istranke“ prevezeni su posmrtni ostaci prijestolonasljednika Ferdinanda i supruge mu Sofije. Malo je u poznato da je „Istranka“ bila i zapovjedni brod Jugoslavenske ratne mornarice od 1954. do 1958. godine.

S obzirom da vrlo brzo kreću građevinski radovi na proširenju ribarske luke u Brižinama, strahuje se za daljnju sudbinu broda od prvorazrednog značenja za hrvatsku i europsku povijest.

Hrvatska nema 50.000 kuna da spasi brod od propadanja

Nakon što je bila rashodovana kao vojni brod, dugo vremena je bila vezana kao ploveći restoran na splitskoj Rivi, kasnije u Sv. Kaju… Na stogodišnjicu atentata na nadvojvodu Ferdinanda u Sarajevu, 2014. godine, počelo je njezino spašavanje s morskog dna novcem koji je osiguralo Ministarstvo kulture, a na inicijativu Udruge “Povijesni brod Istranka” i Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu. Tada je otegljena u ribarsku luku Brižine, gdje je i danas.

Danka Radić, ravnateljica Muzeja, za Slobodnu Dalmaciju je rekla da je ove godine u planu dizanje “Istranke” na suhi vez u luci Brižine, za što je tamo već određen prostor. No…

– Ministarstvo kulture je odobrilo 20 tisuća kuna za dizanje “Istranke”, koje košta 70 tisuća kuna. Nadamo se da će rado u luci Brižine požuriti da se osigura preostalih 50 tisuća kuna – kazala je ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu.

Da je „Istranka“ kojim slučajem u Italiji i Francuskoj, odavno bi plovila i promicala pomorsku slavu neke od tih država.

Kronologija spašavanja baštine – Povijesni brod “Istranka”

Kako bi se spriječilo propadanje i gubitak povijesnog broda „Istranka”, Hrvatski pomorski muzej Split je još 2014. godine prijavio program na javne potrebe u kulturi Republike Hrvatske kojim je spreman ući u projekt spašavanja i skrbi o ovom posljednjem brodu Austrougarske mornarice. U izvješću o radu tog muzeja za 2014. godinu stoji:

“Povijesni brod „Istranka” izgrađen je 1896. godine u Trstu pod imenom „Ossero“. Nekoliko godina kasnije (1899. godine) brod mijenja ime u „Dalmat“ te postaje brodom namjesnika za Dalmaciju, a od tada do danas, po ulogama koje je odigrao u većem broju povijesnih događanja i u svojoj dugogodišnjoj službi te po svom izvornom materijalnom zapisu, brod je postao značajan spomenik kulturne baštine.

Od 2002. godine brod ima status zaštićenog kulturnog dobra određen rješenjima Ministarstva kulture RH o privremenoj zaštiti. Rješenja o privremenoj zaštiti su obnavljana do 2011. godine kada „Istranka“ rješenjem Ministarstva kulture dobiva status trajno zaštićenog kulturnog dobra. U travnju 2014. godine Hrvatski pomorski muzej Split, u zakonitoj proceduri i u skladu sa zakonskim propisima, imenovan je privremenim skrbnikom zaštićenog kulturnog dobra povijesnog broda „Istranka“.

Donesena je odluka da se brod zadrži na sigurnom zimskom vezu. Čuvanje, nadzor i saniranje malih oštećenja na brodu obavlja se kontinuirano dok se ne riješe pitanja daljnjeg financiranja obnove. Cijela je akcija podizanja, čišćenja, čuvanja i ostalih radova financirana je od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske”, stoji u izvješću Muzeja.

Istovremeno, na stranicama Ministarstva kulture o istom brodu stoji:

“Stoljetna povijest ovog broda čini ga značajnim s različitih motrišta, no prije svega kao autentični materijalni dokaz jednog vremena i izvor informacija i podataka o brodogradnji, tipologiji brodova, navigaciji i dizajnu koje tek treba proučavati, stoga je brod Istranka uvršten u registar kulturnih dobara RH.

Istranka je u lipnju podignuta dizalicom i nasukana na plitko dno kako bi se obavili radovi sanacije trupa broda, nakon čega je bilo moguće tegljenje u ribarsku luku Brižine u Sv. Kaju. S obzirom na to da je Istranka pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske, nakon primarnih konzervatorsko-restauratorskih radova te zaštitnih radova, Hrvatski pomorski muzej u Splitu i Udruga povijesni brod Istranka nadaju se obnoviti brod uz pomoć sredstava iz europskih fondova te ga staviti u funkciju plovećeg muzeja s edukativnim i povijesnim sadržajima otvorenima javnosti.”

I dok se oni nadaju, brod se sam obnoviti neće, pa na pragu predsjedanja Hrvatske Europskom Unijom, jedno veliko zaštićeno kulturno dobro zbog toga što Ministarstvo kulture “nema” 50.000 kn, sramotno trune i dalje.

Sat vremena nakon objave ovog članka, reagirali su iz Splitsko-dalmatinske županije. O tome pročitajte više niže u članku:

BRZA REAKCIJA ŽUPANIJE „Ako neće Ministarstvo, mi ćemo platiti vađenje broda ‘Istranka’“

D.G.