Državni zavod za statistiku: "Više dolazaka i noćenja turista u 2023. nego u 2022.!"

U 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 19,5 milijuna dolazaka i 92,4 milijuna noćenja turista, što je za 9,7% više dolazaka turista i za 2,6% više njihovih noćenja u odnosu na 2022. U odnosu na rekordnu turističku 2019., bilo je za 0,4% manje dolazaka, ali za 1,2% više noćenja turista, objavio je u najnovijem izvještaju Državni zavod za statistiku.

U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista, 86,5% čine dolasci stranih turista, a 13,5% dolasci domaćih turista. Domaći turisti ostvarili su za 7,6% više dolazaka, a strani turisti za 10,0% više dolazaka u 2023. u odnosu na 2022. 

U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista, 91,2% ostvarili su strani turisti, a 8,8% domaći turisti. U 2023. u odnosu na 2022. domaći turisti ostvarili su za 4,7% više noćenja, a strani turisti za 2,4% više noćenja. 

U odnosu na 2019., domaći turisti ostvarili su porast dolazaka za 19,2% i porast noćenja za 14,4%. Strani turisti imali su za 2,9% manje dolazaka, dok su noćenja stranih turista u 2023. u odnosu na 2019. ostala na istoj razini. 

I u 2023. najbrojniji turisti iz Njemačke 

Turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista u 2023., i to 3,2 milijuna dolazaka i 22,3 milijuna noćenja, što je 19,0% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista i 26,5% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na 2022., turisti iz Njemačke imali su za 2,3% manje dolazaka i za 5,2% manje noćenja. U odnosu na rekordnu 2019., ostvarili su za 11,3% više dolazaka i za 12,0% više noćenja. 

Slijede noćenja turista iz Slovenije i Austrije (svaka po 9,1%), Poljske (7,5%), Češke (5,9%), Italije (4,7%) te Ujedinjene Kraljevine (4,1%). Noćenja koja su ostvarili turisti iz navedenih zemalja zajedno čine 66,9% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Sve navedene zemlje ostvarile su porast noćenja turista u 2023. u odnosu na 2022. osim Njemačke i Češke, koja je imala za 9,0% manje noćenja. 

Turisti iz azijskih zemalja ostvarili su 1,1 milijun noćenja, što je znatan porast noćenja u 2023. u odnosu na 2022., i to za 81,2%. Najviše noćenja turista iz azijskih zemalja ostvarila je Koreja, Republika, i to 200 tisuća noćenja, te Kontinentalna Kina sa 159 tisuća noćenja, što čini 33,4% od ukupno ostvarenih noćenja turista iz azijskih zemalja. 

Istarska županija s najviše ostvarenih dolazaka i noćenja turista 

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše turističkih dolazaka i noćenja u 2023., i to 4,8 milijuna dolazaka (što čini 24,8% od ukupno ostvarenih dolazaka) i 28,1 milijun noćenja (što čini 30,4% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju). U odnosu na 2022., u Istarskoj županiji ostvareno je za 5,4% više dolazaka i za 1,6% više noćenja turista. Nadmašen je pretpandemijski rezultat te je ostvareno za 7,8% više dolazaka i za 6,6% više noćenja turista u 2023. u odnosu na 2019. 

Istarsku županiju slijede Splitsko-dalmatinska županija s 3,6 milijuna dolazaka i 17,8 milijuna noćenja te Primorsko-goranska županija s 3,1 milijunom dolazaka i 15,6 milijuna noćenja. U obje županije ostvareno je više dolazaka i noćenja turista u odnosu na 2022. 

Kao i u 2022. najviše noćenja stranih turista u Istarskoj županiji ostvarili su turisti iz Njemačke (38,8%), Austrije (14,2%), Slovenije (9,2%), Italije (6,3%) te Nizozemske (5,6%). Sve navedene zemlje ostvarile su porast noćenja turista osim Njemačke, koja je ostvarila za 3,8% manje noćenja turista, i Nizozemske, koja je imala za 6,9% manje noćenja. 

Tradicionalno je najviše noćenja turista u Istarskoj županiji ostvareno u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, i to 11,2 milijuna noćenja, što čini 39,9% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Istarskoj županiji. Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći boravak s 9,1 milijunom noćenja, što čini 32,3% od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji. U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je 7,8 milijuna noćenja turista, što čini 27,7% svih noćenja ostvarenih u Istarskoj županiji. U 2023. u odnosu na 2022. ostvaren je porast noćenja turista u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, za 1,8%, i u skupini Hoteli i sličan smještaj, za 3,7%, dok je u skupini 

Odmarališta i slični objekti za kraći odmor bilo za 0,4% manje noćenja turista. 

Rovinj – Rovigno, grad s najviše ostvarenih noćenja turista u 2023. 

U 2023. gradovi s najviše ostvarenih noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima jesu: Rovinj – Rovigno s 4,1 milijunom noćenja, Dubrovnik s 3,8 milijuna noćenja i Poreč – Parenzo s 3,2 milijuna noćenja. U odnosu na 2022., u svim navedenim gradovima ostvaren je porast noćenja turista, a u odnosu na 2019., porast noćenja turista ostvarili su Rovinj – Rovigno, za 6,6%, i Poreč – Parenzo, za 1,8%, dok je u Dubrovniku broj noćenja turista manji za 11,4%. 

Domaći turisti najviše noćili u Gradu Zagrebu, a strani u Rovinju – Rovigno 

Domaći su turisti najviše noćenja u 2023. ostvarili u Gradu Zagrebu, Crikvenici, Zadru, Vodicama, Malom Lošinju, Rovinju – Rovigno i Biogradu na Moru (što čini 23,2% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista). Strani turisti najviše su noćili u Rovinju – Rovigno, Dubrovniku, Poreču – Parenzo, Splitu, Medulinu i Umagu – Umago (što čini 21,9% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). 

Skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvarila najviše noćenja 

U 2023. najviše noćenja turista ostvareno je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 46,0 milijuna, što čini 49,8% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na 2022., u ovoj skupini smještaja noćenja turista više je za 0,9%, a u odnosu na 2019., noćenja turista manje je za 0,3%. 

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Hoteli i sličan smještaj, u kojoj je ostvareno 24,7 milijuna noćenja, što je 26,8% od ukupno ostvarenih noćenja turista u 2023. U odnosu na 2022., u skupini Hoteli i sličan smještaj noćenja turista više je za 7,3%, dok je u odnosu na 2019. noćenja turista manje za 4,6%. 

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje ostvareno je 21,6 milijuna noćenja, što čini 23,4% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na 2022., u ovoj skupini smještaja ostvareno je za 1,1% više noćenja turista, a u odnosu na 2019. ostvareno je za 12,9% više njihovih noćenja. 

Najviše stalnih postelja raspoloživo u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor 

Turistima je u 2023. na raspolaganju bilo 438 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 1,2 milijuna stalnih postelja. 

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turistima je u 2023. na raspolaganju bilo 268 tisuća soba i apartmana (što čini 61,0% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 712 tisuća stalnih postelja (što čini 61,9% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja. 

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 82 tisuće soba i apartmana (što čini 18,8% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 173 tisuće stalnih postelja (što čini 15,0% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u 2023. iznosila je 57,9%, a stalnih postelja 57,7%, dok je u 2022. prosječna popunjenost soba iznosila 55,0%, a stalnih postelja 55,4%. 

Turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili najviše noćenja 

U 2023. turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili su najviše noćenja, i to 17,2 milijuna, što čini 18,6% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine s ostvarenih 16,2 milijuna noćenja, što čini 17,5% od ukupno ostvarenih noćenja. 

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Hrvatski je BDP “poskočio” - evo i koliko!
Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o hrvatskom BDP-u koji pokazuju pozitivna kretanja. Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u četvrtom tromjesečju 2023. realno veći za 4.3% u odnosu na isto tromjesečje 2022. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene od
Porastao je broj stanovnika u Hrvatskoj - Evo i za koliko!
Podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju kako je došlo do malog ali ipak pozitivnog pomaka kad je broj stanovnika u pitanju. U Hrvatskoj je po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom prošle godine živjelo 3.853.200 stanovnika, odnosno 0,06 posto manje u odnosu na sredinu 2022.