DUBROVAČKA KARAKA Najslavniji srednjovjekovni trgovački brod

DUBROVNIK – Dubrovnik Grad Republika, pozicioniran na istočnoj obali Jadrana, prema otvorenom moru, na idealnom je mjestu za razvoj pomorstva i trgovine. Vješti dubrovački pomorci plovili su na raznim brodovima, a za trgovinu najviše su koristili slavnu dubrovačku karaku.

O ranom razvoju i važnosti pomorstva govori se i u najvažnijoj dubrovačkoj knjizi, Dubrovačkom Statutu iz daleke 1272. godine, gdje je pomorstvu posvećena cijela sedma knjiga.

Teške okolnosti i osmanski prodori nisu zaustavili dubrovačke pomorce. Oni su vještim dogovorima s raznim stranama nastavili ploviti i trgovati u svim značajnijim lukama Italije, Francuske, Španjolske, Crnog mora, sjeverne Afrike, pa do obala zapadne Europe.

U 14.stoljeću domaći brodograditelji počeli su graditi Dubrovačku karaku. Bio je to izvanredan dubrovački brod, sagrađen od vrhunskog drveta, velike čvrstoće i trajnosti u odnosu na slične brodove u drugim zemljama. Dubrovačka karaka imala je obli trup, s uzdignutim pramcem i krmom. Bila je veća od karavele, ali nešto sporija i slabijih  maritimnih sposobnosti. Na pramčanom jarbolu imala je križno jedro, na glavnom dva križna, a na krmenom latinsko jedro. Bila je duga do 40 metara, široka 15, a visine boka 10 metara. Imala je gaz od 5 metara, nosivost 1250 tona, s oko sto članova posada i do 40 topova.

Kao transportni brod, mogla je za to vrijeme prevesti najveću količinu tereta i više od tisuću ljudi, no Dubrovčani su zabranili trgovanje robovima 1416. godine i od tada ih nisu prevozili, bez obzira što su svi drugi na tome dobro zarađivali.

U 16. stoljeću povećali su flotu na više od 180 brodova, nosivosti 36.000 kola, približno 57.000 tona s posadama od oko 250 domaćih kapetana i 5.000 mornara.

Dubrovčani su karaku usavršili, povećali i razvili karagun, koji su u raznim lukama zvali karakun, karakone ili argosy. Bio je to najveći i najugledniji trgovački brod na cijelom svijetu.

Karaka je bio najbolji brod tog vremena, biser dubrovačke i hrvatske pomorske tradicije koji i danas plovi kroz turističke replike.

Kratki film je izrađen od strane Lučke uprave Dubrovnik kroz europski projekt REMEMBER – Restoring the Memory of Adriatic ports sites. Maritime culture to foster Balanced tERritorial growth.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Tragom pomorske baštine 11: Jedrenjak Pelig, brod koji je bio zastupljen duž cijele jadranske obale