DUPINI Fascinantne činjenice o najinteligentnijim morskim sisavcima
Svojim umijećima i nepodopštinama očaravaju i impresioniraju ljude od pamtivijeka. No, unatoč našim stalnim proučavanjima, oni nas uvijek nanovo iznenađuju pa ih tako često možete vidjeti i u našim tekstovima.
Kako bismo ova bića malo više približili čitateljima, SCUBAlife neke činjenice o dupinima okuplja na jedno mjesto.
Jeste li znali da na svijetu postoji oko 40 različitih vrsta dupina? Najviše vrsta obitava u plitkim vodama tropskih i umjereno toplih mora, a pet vrsta svoje utočište i dom pronalazi u rijekama.
Dupini su izuzetno socijalna bića. Žive u velikim grupama do čak tisuću članova s kojima love i igraju se. Nerijetko se nađu i u društvu drugih sisavaca pa se tako i sivi kitovi vole družiti s dupinima. Prema WDC-u (Whale and Dolphin Conservation), ove dvije vrste sisavaca komuniciraju putem zvukova, fizičkog kontakta i uporabe govora tijela. Kada bismo barem imali prevoditelja koji bi nam mogao reći o čemu razgovaraju…
Dupini su mesožderi. Hrane se obično ribom, lignjama i rakovima, a dupin koji teži oko 115 kilograma dnevno pojede oko 15 kilograma ribe. Takvu enormnu potrebu za hranom im je lako zadovoljiti jer su inteligentniji čak i od majmuna, a mozak im je nevjerojatno sličan ljudskome. Tako je čak i otkriveno kako neki dupini spužvama “metu” morsko dno u potrazi za hranom. U masnim kiselinama dupina koji tako love uočene su znatne razlike od dupina koji ne love tako. Dupini spužvu odvoje s dna, navuku preko njuške poput rukavice te je time štite i pokrivaju puno veću površinu dna. Također je uočeno da dupini vještinu korištenja alata prenose na potomke.
Ovisno o vrsti, trudnoća traje devet do 17 mjeseci. Nakon porođaja, dupini su iznenađujuće dobre majke. Promatrali su ih kako se “gnijezde” i miluju svoje mlade. Mladi sisaju do dvije godine, a s majkama ostaju od tri do osam godina.
Dobri se dupini međusobno dozivaju imenima. Naravno, to nisu imena poput Marija i Marka, već su razvili posebne tehnike zviždanja te za svaku jedinku u svojoj grupi imaju drugačiji zvižduk koji se čuje do čak 20 kilometara udaljenosti.
Dupini imaju jednako dobar vid u vodi i van nje, osjetilo dodira im je također razvijeno, a čuti mogu frekvencije i do deset puta više nego ljudsko uho. Ali zato nikada ne mogu osjetiti zamaman miris slanine jer im je osjetilo njuha nerazvijeno.
Dupini ljude smatraju nesposobnima za život! Dobro, možda to i nije baš sasvim tako, ali jedno objašnjenje uistinu tako glasi. Naime, dupini ljudima nerijetko donose darove u obliku svoje lovine, kao što to ponekad čine i mačke. Međutim, takvo je ponašanje u divljini iznimno rijetko i teško objašnjivo, no neki smatraju da dupini ljude smatraju nesposobnima za lov pa im tako pomažu preživjeti. Kako su dupini donosili takve darove uglavnom na mjestima gdje su ljudi njih neko vrijeme hranili, mogao bi to biti oblik zahvale ili uzvraćanja, dok pak treće mišljenje smatra kako je riječ o igri.
Dupini gotovo da i nemaju prirodnog neprijatelja. Najveći su im neprijatelji ljudi u suradnji sa zagađenjem i lovom.
Budući da su dupini sisavci, moraju svako toliko izroniti kako bi udahnuli. No, za razliku od kopnenih sisavaca, oni ne dišu na usta. Usta služe dupinima samo za prehranjivanje, a dišu kroz posebne otvore na glavi. Na taj način je evolucija spriječila ulazak vode u pluća prilikom lova te tako smanjila rizik od utapanja. Nažalost, unatoč toj evolucijskoj prilagodbi, mnogi se dupini ipak utope krivnjom čovjeka jer bivaju zapetljani u ribarske mreže i tako onemogućeni da izrone i udahnu.