Ekonomski analitičar: "Riba iz Hrvatske u Italiji ima nižu cijenu nego kod nas"
Koliko ćemo ove godine morati izdvojiti za blagdansku košaricu? Hoće li ovo biti najskuplji Božić otkad se prate cijene? Kakve nas cijene očekuju sljedeće godine i mogu li plaće pratiti njihov rast?
O svemu tome u emisiji za Hrvatski radio govorili predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, predsjednik HUP - Udruge trgovine Martin Evačić i ekonomski analitičar Damir Novotny.
Sever je naglasio da se godinama rade izračuni blagdanskih košarica za Božić i Uskrs.
- Božićna obuhvaća Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana te Staru i Novu godinu. U tom razdoblju rade se tri košarice. Ona najskuplja je presjek svega onoga što je tradicija diljem Hrvatske, ona srednja radi određene ustupke, a ona najskromnija odstupa od svega - rekao je u emisiji U mreži Prvog.
Dodaje kako bi ove godine tradicionalna košarica stajala 417 eura, srednja 176 eura, a najskromnija 98 eura.
- Što se tiče cijena hrane u Hrvatskoj, to nije samo pitanje blagdana. Statistike pokazuju da smo iznad prosjeka EU-a, čak smo u nekim segmentima i iznad prosjeka koji vrijedi za bogatije zemlje u EU-u gdje su plaće 2-3 puta veće - naglasio je Sever.
Cijene hrane u trgovinama ovise o nabavnim cijenama
Evačić je istaknuo kako cijene hrane u trgovinama ovise o nabavnim cijenama, a marža trgovcima pada.
Smatra kako se ne može očekivati da cijene budu na razini onih prije pandemije.
- Cijene hrane su porasle, neke hrane nema ni dovoljno, osobito voća i povrća, a problem je sada i s mesom. Cijena odojka je u nabavi za kilogram 8-9 eura, a nekad je to u nabavi bilo ispod 2 eura. Što se tiče bakalara, cijene se ponekad formiraju u dobavi na nerazumljive načine - rekao je.
Dodaje kako se godinama upozorava da, kad je riječ o hrani, nismo samodostatni. Kaže: "Kada nisi samodostatan i moraš kupiti hranu, cijena je jedna je drugačija."
Riba iz Hrvatske ima nižu cijenu u Italiji nego u Hrvatskoj
Novotny je rekao kako se ne može metodološki složiti sa sindikalnom procjenom cijene košarice.
- Nesporno je da su cijene rasle, a za to postoji niz ekonomskih objašnjenja. Hrana ne bi trebala biti stvar globalnog transporta, već bi ona trebala biti lokalno proizvedena i konzumirana - izjavio je.
Dodaje kako je Hrvatska jedina zemlja na Mediteranu, uz Crnu Goru, koja nema dovoljno hrane da prehrani svoje stanovništvo i turiste koji dolaze.
- Hrvatska je ove godine doživjela veliki porast turizma. Oko 14 milijuna ljudi je došlo u zemlju i oni kreiraju potražnju koja je u kratkom roku ogromna - kaže.
Naglašava kako je takvu potražnju teško podmiriti iz domaćih izvora jer ih nema i zato su, kako kaže, cijene hrane u Hrvatskoj znatno više nego, recimo, u Italiji.
- Zanimljivo je da riba iz Hrvatske ima nižu cijenu u Italiji nego u Hrvatskoj - rekao je.
Novotny kaže kako postoje velike razlike u ponašanju potrošača u EU-u i spremnosti da plate određeni proizvod. U Hrvatskoj je potrošnja porasla 3 posto, a u Njemačkoj je 3 posto pala na prvi znak recesije, dodao je.
Sever smatra da samo uvođenje eura nije dovelo do znatnijeg podizanja cijena, ali neki su iskoristili inflaciju za generiranje nove inflacije.
Na pitanje raste li dobit trgovaca, Evačić je odgovorio kako ne raste i ona je na razini prethodnih godina.
Novotny naglašava kako, prema Eurostatu, "Hrvatska s Bugarskom ima najnižu produktivnost rada u EU-u, a najvišu ima Irska i zato naši ljudi dobro zarađuju u Irskoj zato što su produktivni".
- Tu govorimo o društvenoj i individualnoj produktivnosti, tehnologijama koje se koriste. Ljudi tamo imaju veće plaće zato što su produktivniji - rekao je.
A.N.