EKSKLUZIVNO Oleg Butković za Morski HR o novom Zakonu koji je na e-Savjetovanju: "Kazne će biti stroge - Želimo poslati poruku da je pomorsko dobro naš zalog za budućnost!"

Radna skupina unutar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ovih je dana dovršila rad na Nacrtu prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, čime je napokon objavljen u e-Savjetovanju te će sljedećih mjesec dana biti u javnoj raspravi. Tim povodom je podpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković ekskluzivno za Morski HR komentirao ovaj Zakon koji bi, do kraja ove godine trebao stići ispred saborskih zastupnika na izglasavanje.

Dugo očekivani Zakon bi napokon trebao uvesti reda u priobalju, a kako smo prvi već pisali još u svibnju, to se pri završetku pisanja ovog Prijedloga zakona i potvrdilo, prekršitelje očekuju rigorozne kazne, a uspostavlja se i potpuno novi mehanizmi kontrole!

Umjesto koncesijskih odobrenja, dozvole za djelatnosti na pomorskom dobru - dijelit će se na javnom natječaju

Zakon se donosi nakon duljeg vremena, jer stari puno toga nije definirao, pa su i zlouporabe sve učestalije zbog tzv. "sivih zona", ali i gotovo nikakvog sankcioniranja prekršitelja. Više puta ste najavljivali korjenite promjene koje će definirati interese države u onome što zovemo „pomorsko dobro“. Što se to iz temelja mijenja?  

- Zakon predviđa da će pored inspektora lučke kapetanije, pojedine inspekcijske poslove obavljati komunalni redari na pomorskom dobru u općoj upotrebi, i lučki redari u lukama otvorenim za javni promet, a kako bi mogli obavljati te poslove Ministarstvo će provoditi stručno osposobljavanje komunalnih i lučkih redara.

U odnosu na kazne, Zakon predviđa veći broj prekršaja te značajno više kazne za počinitelje. Također, po prvi puta uredit će pitanja plaža, pitanja održavanja, dohrana i nasipavanja. Uvodi se i obveza jedinica lokalne samouprave da vode računa o pomorskom dobru na svom području te sankcija za one jedinice koje te obveze neće izvršavati kako je propisano. Ukida se institut koncesijskih odobrenja i uvodi institut dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru. Velika novina je što će se te dozvole dijeliti na javnom natječaju, stoga će biti izabrani ponuditelji koji će ponuditi najbolju ponudu, a to će se ogledati i u povećanju prihoda na ime izdanih dozvola - odgovara podpredsjednik Vlade i ministar mora, Oleg Butković.

More i obala ostaju u nevlasničkom režimu - nema stjecanja prava, ni kompromisa!

Dosta je kontroverzi izazvao jedan od Nacrta prijedloga zakona koji je izišao u javnost zbog opravdanog straha da će se legalizirati privatizacija pomorskog dobra. Možemo li to demistificirati i što po tom pitanju donosi novi Zakon?  

- More i morska obala Ustavom je zaštićena kategorija koja jest i ostat će u nevlasničkom režimu. Kako i u svim dosadašnjim propisima koji su uređivali pomorsko dobro i ovim propisom utvrđuje se kako se na pomorskom dobru me mogu stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi - pojašnjava.

Neki mediji su zamjerali uključivanje interesnih skupina u Radnu skupinu za donošenje zakona, a nakon završetka njihova višemjesečnog rada, možemo čuti da su u Zakon uvrštena kompromisna rješenja, prije svega kad je riječ o koncesijama. Tu su se najviše lomila koplja, možete li nam pojasniti zašto?  

- Ono što možemo reći je da se u Radnu skupinu uključio velik broj dionika. Članovi radne skupine koji su radili na izradi Nacrta prijedloga Zakona su stručnjaci iz redova Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa i uprave, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. U navedenoj radnoj skupini su i predstavnici Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatske zajednice općina, Zajednice lučkih uprava, Zajednice županijskih lučkih uprava, kao i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Udruge pravnika u gospodarstvu te Otočnog sabora. Uz navedene predstavnike, u radu skupine sudjelovali su i profesori sa pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj kao i profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Ovom Ministarstvu je bitno naglasiti da ovaj Zakon nije kompromis, već jasan stav o zaštiti javnog interesa, gospodarskoj valorizaciji pomorskog dobra uz poštivanje najviših standarda zaštite okoliša. Pomorsko dobro moramo sačuvati, zajedno s našim načinom života te zaštititi bioraznolikost, pogotovo u vrijeme velikih klimatskih promjena. S druge strane, bitno je prepoznati turistički sektor kao najpropulzivniju ekonomsku granu i gospodarske koristi koje donosi te time uvelike pomaže Republici Hrvatskoj i svim građanima.

Lučki i komunalni redari prolazit će stručno osposobljavanje, ruše se svi nezakoniti objekti koji nisu na kartama iz 2011.

Za razliku od starog, novi Prijedlog zakona donosi i snažne mehanizme kontrole. Tko će kontrolirati provođenje zakona i kako će to izgledati u praksi?

- Zakonom se predviđa da pored inspektora lučke kapetanije pojedine poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi obavljaju komunalni redari u upravnim odjelima za komunalno gospodarstvo i jedinstvenim upravnim odjelima jedinica lokalne samouprave, a pojedine poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra u lučkim područjima luka otvorenih za javni promet lučki redari. Kao što je već pojašnjeno, predviđeno je da će stručno osposobljavanje komunalnih i lučkih redara provoditi Ministarstvo.

Komunalni i lučki redari stječu i gube ovlaštenje za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra temeljem rješenja kojeg donosi Ministarstvo.

Nakon što se izglasa novi Zakon, znači li to i da kreće najveća akcija rušenja bespravnih objekata na pomorskom dobru, izgrađenih nakon 2011. godine? Hoće li biti izuzetaka i imate li plan kako će se to provoditi?

- Intencija je da se uklone objekti koji su nezakoniti, a izuzeci su predviđeni samim Zakonom. Naime, ako područje nije vidljivo na službenim kartografskim evidencijama iz 2011. godine, uklonit će se - osim ako ga jedinica lokalne samouprave želi „ozakoniti“ na način da izmjeni prostorne planove i evidentira taj prostor i njegovu namjenu. Takva iznimka nam je bila nužna budući je velik dio kopna diljem obale u službenim kartografskim evidencijama naveden kao more. Međutim, većina objekata bit će uklonjena, a bespravni graditelji neće moći stjecati nikakva prava na takvim građevinama na pomorskom dobru.

Prvi put definirani pojmovi nadohrane i nasipanja plaža

Dobrom dijelu devastacije pridonijele su nažalost i jedinice lokalne uprave i samouprave, tumačeći postojeće zakone kako je tko želio, posebice kad je o plažama riječ. Kako će se ubuduće definirati pojam nadohrana ili nasipanja plaža?

- Pojam nadohrana i pojam nasipavanja sada će se po prvi puta definirati u hrvatskoj regulativi. To su stručni pojmovi, a od sada će dobiti i pravnu dimenziju. Jedinice lokalne samouprave bit će obvezane donositi detaljne planove upravljanja pomorskim dobrom na svojem području; jasno se propisuje kako će se plaže smjeti dohranjivati, u kojoj količini i kojim materijalom. Uz to, na prirodnim plažama dohrane su potpuno zabranjene. Osim detaljnog propisivanja obveza jedinica lokalne samouprave, propisat će se i sankcije za nepridržavanje.

Kakve će biti kazne za prekršitelje, tko će ih i kako izricati?

Kazne će biti stroge. Želimo poslati poruku da je pomorsko dobro naš zalog za budućnost, jedno od naših najvećih blaga i nešto što trebamo sačuvati za buduće generacije. Ovisno o samom prekršaju, izricat će ih lučki redari za prekršaje počinjene na lučkom području luka otvorenih za javni promet, a komunalni redari na području pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Naime, posebno ovlašteni inspektori i službenici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture će i dalje zadržati ovlasti provedbe nadzora nad odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, međutim, od sada će takvu ovlast imati i posebno osposobljeni komunalni redari.

U praksi nam je najveći problem bio manjak inspektora. Moramo imati kadar osposobljenih i educiranih ljudi koji mogu brzo reagirati na svaku nepravilnost; to će osigurati i brzo otkrivanje počinitelja, ali i osigurati izvršnost izrečenih rješenja, budući da do sada nije bila izričito propisana nadležnost komunalnog redarstva na pomorskom dobru. Dodatno, visokim iznosom prekršajnih kazni želimo odaslati poruku kako se devastacija pomorskog dobra neće tolerirati - kazao je u eksluzivnom intervjuu za Morski HR podpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković.

Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama možete pronaći OVDJE te i sami sudjelovati u njegovom kreiranju.

Morski HR

PROČITAJTE JOŠ: