Europska unija odobrila novu klasu ratnih brodova koju razvija hrvatska DIV grupa

U okrilju Europske unije pokrenut je novi skupi i za budućnost pomorskih članica izuzetno važan projekt. Europska unija, odnosno Upravni odbor Europske obrambene agencije (European Defence Agency – EDA), u okviru sustava Trajne strukturne suradnje ili, skraćeno, PESCO-a kao dijela europske sigurnosne i obrambene politike odobrila je financiranje razvoja nove klase ratnih brodova, koji bi se sljedećih godina gradili za članice Europske unije. Riječ je o klasi ratnih brodova koji se vode pod radnim nazivom Europska ophodna korveta (European Patrol Corvette – EPC).

Europska unija odobrila je time projekt financiranja razvoja izgradnje zajedničkog europskog ratnog broda visokih maritivnih sposobnosti. Projekt je vrijedan milijarde eura, a uključene države članice EU-a dobit će, uz financiranje izgradnje iz europskih fondova, respektabilan ratni brod koji će moći, ovisno o potrebama korisnika, obavljati velik broj različitih zadaća, od kontrole priobalnog akvatorija i isključivog gospodarskog pojasa do kontrole oceanskih pomorskih komunikacija, kakvu potrebu imaju Francuska i Španjolska zbog svojih prekomorskih teritorija. Nosioci projekta su Italija i Francuska, a dosad su se priključile Španjolska i Grčka, piše Dnevno.hr.

Projekt europske patrolne korvete iniciran je 2019. godine, a države koje su u njega uključene namjeravaju izgraditi prve prototipove u razdoblju od 2026. do 2027. godine.

Ratni brodovi

Europska ophodna korveta ili EPC ratni je brod zamišljen kao zajednička platforma modularne konfiguracije koju države članice sudionice projekta mogu prilagoditi svojim potrebama i specifikacijama. Dimenzije broda prilagođene su upotrebi u priobalnom akvatoriju, ali s mogućnošću djelovanja i na otvorenom moru, pa i na oceanskim prostranstvima. Jedan od prioriteta bio je veliki doplov i veliki operativni radijus, dok je vršna brzina plovidbe sekundarni element idejnog projekta. EPC bi trebao imati najviše 3 tisuće tona istisnine, što bi brodu omogućilo djelovanje iz manjih luka i sidrišta jer bi gaz broda trebao biti najviše 5,5 metara. Ukupna dužina broda koji bi trebao biti opremljen dizelskim i električnim motorima ne bi trebala prelaziti 110 do 120 metara.

Cilj projekta EPC-a je stvoriti fleksibilan modularni brod koji bi se lako mogao nadograđivati i prilagođavati različitim zadaćama. Projekt je jedan od prvih mornaričkih zajedničkih pothvata u okviru Europske unije. Okosnicu projekta čine talijanski Fincantieri i francuska Naval Group, koji su 2019. godine osnovali zajednički konzorcij NAVIRIS. Sjedište talijansko-francuske tvrtke nalazi se u Genovi, a koristi se razvojni centar u blizini Toulona u Francuskoj.

Projektu se 12. siječnja 2020. godine pridružila Grčka, a 2. travnja 2020. i Španjolska. Uvjet za dobivanje financijske potpore iz fondova Europske unije bio je da u projektu sudjeluju najmanje tri države članice. Pristupanjem Grčke taj je uvjet zadovoljen, a eventualno povećanje broja sudionika utjecalo bi dodatno na povlačenje novca iz Europske unije i smanjilo bi cijenu ratnih brodova.

Buduća europska ophodna korveta usklađena je sa standardima NATO-a i ona bi prema NATO nomenklaturi bila tzv. Limited Warship Unit.

Brod bi bio dostupan u tri verzije, i to kao ophodna korveta za protubrodsko i protuzračno ratovanje s mogućnošću proširenja namjene i na protupodmorničko djelovanje, kao ophodna korveta optimizirana za djelovanje po površinskim ciljevima i oceanskim doplovom od gotovo 10 tisuća nautičkih milja pri ekonomskoj brzini od 14 čvorova te kao korveta optimizirana za ophodne misije u priobalnom pojasu.

Hrvatska korveta

Prema dosadašnjim podacima, Grčka je zainteresirana za verziju s najsnažnijim motorom, koja bi uključivala i protubrodsko i protuzračno naoružanje. Francuska i Španjolska zainteresirane su za model ophodnih korveta oceanskih sposobnosti, kao i za one za djelovanje u priobalnom pojasu. Italija, kao i Grčka, prednost daje prvoj verziji snažnoga višenamjenskog broda. U svim varijantama, korvete bi bile naoružane najsuvremenijim francusko-talijanskim protuzračnim raketnim sustavom Aster okomitog lansiranja, a bile bi osposobljene za smještaj i korištenje helikoptera tipa NH90. Maksimalna brzina brodova bila bi za suvremene ratne brodove skromna i iznosila bi 24 čvora, ali cilj projekta nije velika maksimalna brzina plovidbe, nego veliki doplov. Nova europska korveta najvjerojatnije će preuzeti dizajn korveta tipa Doha izgrađenih u talijanskom Fincantieriju i isporučenih Kataru.

Nositelji razvoja EPC-a zainteresirani su i za proširenje suradnje na Hrvatsku koja također ima potrebu za izvanobalnim ophodnim ratnim brodovima sličnih karakteristika kao i EPC. No Hrvatska ima kapaciteta i sposobnosti za razvoj vlastitog projekta i izgradnju brodova na domaćim navozima. Tako je sredinom ožujka, nedugo nakon odluke EU-a o odobrenju djelomičnog financiranja projekta EPC-a, hrvatska DIV grupa javnosti predstavila svoj projekt, izvanobalni ophodni brod – korvetu BIS 91. Razvoj i izgradnja broda koji odgovara osobinama EPC-a, a u nekim elementima ih i nadmašuje, u splitskom škveru bili bi ne samo jeftiniji nego bi se ostvarile i posredne koristi kao što je očuvanje radnih mjesta i tradicije izgradnje brodova u hrvatskim brodogradilištima. Brod kakav predstavlja tvrtka DIV imao bi šanse afirmirati se i na svjetskom tržištu, piše Dnevno.hr.

U svakom slučaju, vremenski usporedna objava početka projekta razvoja europskih ophodnih korveta i projekta hrvatske ophodne korvete ukazuje na to da se pomorska komponenta hrvatske obrambene moći održava i da se prati razvoj pomorskih oružnih sustava u okviru EU-a i NATO-a.

Mario Stefanov

PROČITAJTE JOŠ:

FOTO Ovako će izgledati hrvatski ratni brod nove generacije