FOTO Hrvatski svjetionici se bude - Nakon 40 godina i "Vnetak" ponovno blista
Zanimljiv i hvale vrijedan projekt obnove pomorskih svjetionika, o kojem smo i ranije pisali, Plovput je pokrenuo prije nekoliko godina. Osim same građevinske obnove svjetionika, svojevrsna je to obnova i pomorskog nasljeđa Republike Hrvatske, obzirom da se ista izvodi sukladno strogim konzervatorskim propisima, a dinamika obnove je, sukladno financijskim mogućnostima ove splitske tvrtke, jedan svjetionik godišnje.
U sklopu projekta je, nakon 50 godina zapuštenosti, obnovljen pomorski svjetionik Daksa kod Dubrovnika a gotovo odmah po završetku radova na Daksi krenuli su radovi na obnovi pomorskog svjetionika Vnetak na otoku Unije .
Iz Plovputa nam poručuju kako ovo nije kraj, te najavljuju obnovu pomorskog svjetionika Otočić Trstenik (1873.), istočno od otoka Cresa, te obnovu pomorskog svjetionika Peneda (1877.), smještenog na južnom rtu otoka Veliki Brijuni.
Pomorski svjetionik Vnetak, koji je svoj 150. rođendan proslavio 1. rujna 2023. godine, dodaje dodatnu dimenziju zanimljivosti obnove.
Kompleks uz zgradu svjetionika se sastoji od ograđenog dvorišta te tri pomoćna objekta, koji su u naravi predstavljala skladišta opreme za rad i održavanje svjetionika, a u okolini je i manja kuhinja za nekadašnje potrebe svjetioničara.
Zgrada svjetionika ima i gustirnu kapaciteta cca 54m 3 , što je krucijalno s obzirom da spoj na javnu vodovodnu, kanalizacijsku i elektro mrežu nije dostupan. Bruto površina zgrade samog svjetionika je cca 84 m 2 , a izgrađena je na čestici zemlje površine 310 m 2 . Prilikom izvođenja radova obnove i uređenja provedena je sveobuhvatna sanacija i konzervacija zgrade svjetionika i pomoćnih objekata, u ukupnoj vrijednosti 180.313,68 Eura bez PDV-a.
Radovi koji su izvedeni obuhvaćaju uklanjanje urušenih krovova, betonskih podova, međukatnih konstrukcija te rahlih dijelova unutarnjih zidova, kao i izvedbu novog krova s tradicionalnom kupom kanalicom, uređenje kamenih zidova i platoa oko svjetionika, izradu i montažu novih drvenih vrata, prozora, škura itd.
Plovput nije samo obnovio zgrade svjetionika, već je zaustavio njihovo daljnje propadanje i osigurao dugoročnu održivost ovih spomenika kulture nulte kategorije, što ovaj projekt čini još značajnijim.
Iz Plovputa na kraju poručuju kako se nadaju da će uskoro doći i do donošenja novog Zakona o Plovputu kojim će se regulirati daljnje gospodarsko korištenje zgrada svjetionika, a sve sa ciljem njihova očuvanja i sprječavanja daljnjeg propadanja, jer na žalost svaka zgrada koja je izložena vremenskim uvjetima kakvima su izloženi svjetionici vrlo brzo propada.
A kako je svjetionik izgledao prije obnove? Pogledajte u fotografijama niže:
Sponzorirani sadržaj