FOTO Kakvi su ovo prstenovi u polju?

Neobični prstenovi pojavili su se ovih dana u Ličkom polju. Uočio ih je zadarski liječnik dr. Mladen Antišin, koji ih je fotografirao i objavio s upitom "o čemu se radi?".

Iako će mašta svakome poraditi, pa će ljudi prvo pomisliti na "male zelene" ili kakve skrivene poruke, u stvarnosti se radi o sasvim prirodnoj pojavi.  

Krugovi su zapravo dobar znak!

- Radi se o miceliju gljive. Svake godine je krug sve širi, kako gljiva iskoristi/preradi organske materijale. Tamo gdje je micelij, tlo je hranjivije i vlažnije.

Svaki krug je zapravo jedna gljiva, a ono što izraste po tim krugovima s klobucima, a što mi zovemo "gljiva" je zapravo samo spolni organ toga što je snimljeno. Inače, biljke koriste gljive za međusobnu komunikaciju - kazala je Irena Šaran, domarica planinarskog doma Paklenica.

Vilino kolo  

Narod kao narod, uvijek ono što ne razumije pripisuje nadnaravnome, tako su stoljećima pojavu koju su nazvali "Vilino kolo", smatrali čarolijom u koju su uključene vile i vještice.

Vilina kola nastaju iz jedne jedine sićušne spore! Iz te spore počinju se razvijati hife, podzemne nitaste tvorevine koje imaju funkciju upijati hranjiva. One iz spore rastu radijalno, svaka rastom napreduje na svoju stranu svijeta. Kako vrijeme prolazi hife spletene u tvorevinu naziva micelij odumiru. Njihovih živući vanjski vršci nastavljaju rasti prema naprijed tako da se promjer kruga širi. Na taj način krugovi mogu doseći više od 10 m promjera. Svake godine iz micelija niknu nova plodna tijela, tj. nadzemni dio gljive, koja su poredana u krug, pisao je o ovoj pojavi Agroklub.

Na travnatim površinama moguće je pronaći tri tipa vilinih kola. Prvi je u vidu prstenova ogoljene zemlje, tipično s travom višom od okolne uz unutarnji i vanjski rub prstena. Uzrok je taj što gljive proizvode komponente koje djeluju na način da smanjuju količinu vode koju tlo može upiti i to dovodi do suše, a neke od vrsta ispuštaju i toksine. Tipične vrste koje čine takva kola su vilin klinčac (lat. Marasmius oreades) i muhare (Amanita spp.). Drugi tip pronalazi se u vidu prstenova više i tamnije trave te uvenule i požutjele trave unutar prstena, odnosno kola.

Kako nastaju prstenovi?

Mrtva zona u središtu posljedica je prevage gljiva nad travom u borbi za nutrijente. Nakon što vremenom dođe do odumiranja starog micelija (spleta hifa) u središtu, nutrijenti se stanu vraćati u tlo pa trava ponovo može početi rasti. Živući krajevi micelija nastavljaju rasti prema van izlučujući kemikalije u tlo ispred sebe. Uslijed djelovanja tih kemikalija dolazi do raspada organske tvari i oslobađanja amonijaka.

Mikroorganizmi redukcijom pretvaraju amonijak u nitrate koji nakratko stimuliraju rast trave. Tako dolazi do pojave prstenova sačinjenih od više, čvršće i tamnije trave u odnosu na onu izvan kruga. Obično pojava takve jače i zelenije trave prethodi pojavi plodnih tijela. Tipične vrste koje ovako djeluju na travu su iz roda pečurki (lat. Agaricus spp) i puhare (Lycoperdon spp.). Treći vid vilinih kola koja se pojavljuju na travnjacima nema utjecaja na rast trave. Tipično takva vilina kola čine puževice (lat. Hygrophorus spp.) i psilocibinske gljive (lat. Psilocybe spp.).

Neke od tih vrsta su jestive, neke su otrovne pa vrijedi bezbroj puta ponavljano pravilo da ih se ne smije konzumirati ukoliko nismo sigurni o kojoj se točno vrsti radi i kako djeluje na ljudski organizam.

Zbog čega su točno gljive koje rastu u krug povezivane s toliko mitova koji upozoravaju da ih se ne dira jer će osoba u protivnom poludjeti i neće moći izaći iz začaranog kruga može biti povezano s vrstama koje uzrokuju halucinacije. Psilocibinske gljive sadrže spojeve psilocin i psilocibin i smatraju se psihodeličnom drogom pa ih poneki zovu i čarobnim gljivama.

D.G.