Gasi se popularni forum o tradicionalnoj brodogradnji - Poznati maketar: "Pokušali smo na sve načine održati tradiciju, ali nije išlo"
Mnoge je ljubitelje drvene brodogradnje i brodomaketare rastužila vijest o gašenju popularnog foruma Tradicionalna hrvatska i mediteranska drvena brodogradnja nakon gotovo 10 godina postojanja. Razlog je što dosadašnji administrator više nije u mogućnosti održavati ovu popularnu stranicu.
Gašenje je komentirao i naš kolumnist i stručnjak za brodomaketarstvo, Nenad Bojmić:
- Gašenje foruma o drvenim brodovima i neki komentari podsjetili su me na jednu sličnu situaciju koja je zadesila udrugu brodomaketara Iverak iz Zagreba.
Početak okupljanja bio je pod okriljem Društva prijatelja Jadrana 80. tih godina. Sastanci nisu bili samo druženja već vrlo sadržajna razmjena mišljenja, informacija i prezentacija svega što je neki od članova radio na planu pomorstva, pomorske baštine, tradicije, maketarstva. Tu su sudjelovali istaknuti pomorci, istraživači, crtači, maketari i simpatizeri. Jedan od rezultata bio je i časopis Karaka u kojoj su mjesto našle teme o plovidbi, arheologiji, povjesti, maketarstva i slično.
Na žalost ratni dani odredili su sudbinu Društva i u uvjetima nemogućeg financiranja Društvo se gasi. Entuzijasti, maketari i istraživači povjesne baštine osnovali su udrugu brodomaketara Iverak. To su bili Vladimir Robotić, Velimir Salamon, Miroslav Fabijanić, Kalman Žiha, Miljenko Sindik, Stanislav Crnjević, Zdenko Perčinić, Mile Bijelić (predsjednik) Nenad Bojmić (tajnik) i drugi. Udruga je bila iznimno vrijedno okruženje za razvoj ideja, projekata, razmjenu mišljenja, edukaciju...Tu smo dobili i prve informacije o projektu Falkuša.(Velimir Salamon i Vladimir Robotić).
Tu je i niknula prva ideja o projektu Otok i sugestije Velimira Salamona o izradi rundele kao podloge za diorame. Usprkos velikoj energiji i volji članova i tu su godine i okolnosti dovele do zamora materijala i naposljetku gašenja udruge. Ono što se u komentarima često spominje to je neka uloga društvenih - državnih institucija. To je jedino na što se ne možete nikada osloniti.
Pokušavali smo sve varijacije gotovo 30 godina bez ikakvoga rezultata. Uspjeli smo dobiti mogućnost okupljanja u prostorijama Narodne tehnike ali samo u vrijeme kada prostor ne koriste astrolozi vidovnjaci i sl. Bili smo u razgovorima u Tehničkom muzeju - ništa. Jedini prostor koji smo mogli nesmetano koristiti je Paviljonček u Vlaškoj dok je postojalo Društvo prijatelja Jadrana znači relativno kratko a sve ostalo se svelo na restorane (iako nismo bili neki potrošači) koji su imali puno više sluha nego institucije.
Postojao je i jedan kraći period kada smo kao maketarska sekcija Fakulteta strojarstva i brodogradnje uz voditelja prof. Kalmana Žihu imali primjereni status u prostorima fakulteta. Sekcija odnosno članovi nosili su ogromni potencijal koji institucije nisu ni znale ni htjele iskoristiti.
Iz današnje perspektive možemo samo sa velikim žaljenjem primijetiti da umjesto da naši ljudi i stranci dolaze u Zagreb ili u Rijeku ili Split (potpuno svejedno) i obilaze neki centar - muzej pomorske baštine sa vrijednim fundusom maketa, replika, restauriranih brodova, literature, nacrta, odlaze u Veneciju Cessenatico i sl. i klanjanju se njihovim dosezima u očuvanju i prezentaciji njihove pomorske baštine - kazao je Nenad Bojmić.
Želi li tko preuzeti palicu administriranja ovim hvale vrijednim projektom, neka se registrira i javi vlasniku OVDJE.
D.G.