Generativna umjetna inteligencija u službi ublažavanja klimatskih promjena

Pojava umjetne inteligencije (AI) pružila je mnoštvo mogućnosti gotovo u svim sferama ljudskog djelovanja. Otkad je OpenAI u studenom 2022. godine predstavio novu tehnologiju – Generative Pre-Trained Transformer (ChatGPT), AI je postala predmet rasprave diljem svijeta.

Dok su neki zabrinuti u vezi etičkih pitanja i pitanja privatnosti, autori članka u časopisu Springer Nature pitali su se mogu li povezati novu tehnologiju s aktualnom temom klimatskih promjena, piše portal Klimatske promjene.

Umjetna inteligencija (ΑΙ) sve je više integrirana u naš svakodnevni život stvaranjem i analizom inteligentnih sustava. Chatbot je računalni program koji reagira poput pametnog entiteta kada razgovara s tekstom ili glasom i razumije jedan ili više ljudskih jezika obradom prirodnog jezika (NLP). Chatbotovi mogu oponašati ljudski razgovor i zabavljati korisnike, ali nisu izgrađeni samo za to. Korisni su u raznim aplikacijama, a autori znanstvenog članka „Escape climate apathy by harnessing the power of generative AI“, sugeriraju da mogu pomoći i na području klimatskih promjena.

Interakcija autora istraživanja s umjetnom inteligencijom na temu klimatskih promjena, potaknula ih je da oblikuju četiri uvjeta za generiranje “ispravnih, pouzdanih i istinitih” informacija od strane umjetne inteligencije:

Kognitivni artefakti – sustavi umjetne inteligencije svojom sveukupnom prisutnošću (kamere, pametni telefoni, filteri za neželjenu poštu, algoritmi za preporučivanje sadržaja, chatbotovi) utječu na naše razmišljanje, rješavanje problema te razumijevanje nas samih i svijeta oko nas.

Kolaboracija, učenje – uloga AI sve jače će utjecati na osobnu i kolektivnu epistemologiju, stoga je potrebno razviti „način učenja“, a ne „način iskorištavanja“ interakcije s umjetnom inteligencijom.

Pripremljenost – korisnici moraju imati dobro razumijevanje teme od interesa te jezičnu sposobnost odabira pravih riječi za postavljanje upita, kako bi se izbjeglo generiranje irelevantnih informacija.

Sposobnost obrade informacija i promišljanja – smislene interakcije između ljudi i umjetne inteligencije uvelike ovisi o razini upitane informacije te prosuđivanju povratne informacije u kontekstu istraživanja.

Vodeći mediji svakodnevno izvještavaju o prijetnjama koje proizlaze iz kolapsa ekosustava zbog globalnog zatopljenja. Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), 2023. godina bila je najtoplija godina otkad se bilježe klimatski podaci. Dok je 98 % znanstvenika postiglo konsenzus o stvarnosti klimatskih promjena, mala, glasna skupina poricatelja klimatskih promjena očito može odvratiti diskurs od smislenih akcija i politika. Na klimatskom zasjedanju Ujedinjenih naroda (UN) – COP 28 sudjelovalo je više lobista za fosilna goriva, uključujući i poricatelje klimatskih promjena, nego svih delegata iz deset klimatski najugroženijih zemalja zajedno.

Sustavi umjetne inteligencije mogli bi utjecati na naše razmišljanje, bilo izravnim pružanjem informacija na temelju upita ili poticanjem putem preporuke sadržaja, što bi omogućilo stvaranje novih vrijednosti i identiteta usredotočenih na zaštitu ekosustava. AI bi mogao postati izvor obrazovanja i preporuka za donošenje političkih odluka, pružanjem najnovijih podataka i primjera dobre prakse (za osobne potrebe, ali i poduzeća) kojima bi se mogli ublažiti štetni utjecaji na klimu i povećati prilagodba okoliša, piše portal Klimatske promjene.

I.B.