'Grad koji nikad ne spava' tone pod vlastitom težinom

Ivelina Gašpar -

Grad New York tone pod kolektivnom težinom svih svojih zgrada, pokazalo je najnovije istraživanje. U članku objavljenom u časopisu Earth's Future pokušalo se procijeniti kako golema infrastruktura grada utječe na slijeganje tla.

Ovaj postupni proces mogao bi se pretvoriti u ogroman problem za grad oko kojeg razina mora raste više nego dvostruko brže od globalne stope. Izračunato je da više od milijun zgrada u New Yorku zajedno tvori masu od 762 milijuna tona pritiska na tlo.

Stručnjaci su zaključili da zbog toga New York tone prosječnom brzinom od jedan do dva milimetra godišnje. Neki dijelovi grada izgrađeni na mekšoj stijeni ili na umjetnim nasipima tonu i do četiri i pol milimetra godišnje.

Štoviše, znanstvenici očekuju češće i ekstremnije kiše i nevremena a sve zbog klimatskih promjena potaknutim ljudskim djelovanjem, piše CNN.

Glavni autor studije je Tom Parsons, geofizičar u Američkom geološkom institutu.

- Imali smo nekoliko velikih događaja kao što je uragan Sandy gdje su obilne kiše uzrokovale poplavu u gradu, a neki od učinaka urbanizacije omogućili su nekontrolirani ulazak vode - objašnjava Parsons.

Rad objavljen u časopisu Earth's Future, ima za cilj pokazati u stvari, kako bi visoke zgrade u obalnim područjima, područjima uz rijeke ili uz jezera, mogle pridonijeti budućem riziku od poplava i da bi trebalo poduzeti sve moguće mjere za ublažavanje potencijalno opasnih utjecaja.

- Slijeganje tla pogoršat će utjecaj porasta razine mora uzrokovanog zagrijavanjem i topljenjem ledenjaka. Organizacija Sea Level Rise kaže da je razina vode oko New Yorka 22.5 centimetara viša nego što je bila 1950. godine. Gradske vlasti predviđaju da bi okolne vode mogle porasti i do 75 centimetara do 2050. godine - kaže Parsons.

Država New York troši milijarde dolara na izgradnju morskih zidova, podizanje cesta i poboljšanje odvodnje kako bi ublažila rizike. Ali niska područja već su iznijela najveći teret razornih poplava uzrokovanih intenzivnijim olujama.

Slijeganje je tehnički izraz za potonuće ili taloženje Zemljine površine zbog prirodnih ili umjetnih uzroka. Studija iz rujna 2022. pokazala je da 44 od 48 najmnogoljudnijih obalnih gradova imaju područja koja tonu brže nego što razina mora raste. Novi pristup ove najnovije studije posebno je uzeo u obzir težinu zgrada New Yorka i kako one doprinose slijeganju zemljišta ispod njih.

Međutim, nije sve potonuće posljedica zgrada.

- Možemo vidjeti korelaciju gradnje i vrlo mekog tla ili umjetnog punjenja - rekao je Parsons.

- Na drugim mjestima vidimo slijeganje koje je teško objasniti. I postoji mnogo različitih uzroka, poput postglacijalnog opuštanja koje se dogodilo nakon posljednjeg ledenog doba ili crpljenja podzemnih voda - objasnio je Parsons.

Neka područja donjeg Manhattana, Brooklyna i Queensa su među onima koja tonu brže od prosjeka, navodi se u studiji.

Slijeganje može predstavljati još goru opasnost od od porasta razine mora, sugerira istraživanje, i to ne samo u New Yorku.

- To je globalno pitanje. Moji koautori sa Sveučilišta Rhode Island pregledali su 99 gradova širom svijeta, ne samo obalnih, već i unutarnjih, a velika većina njih ima problema sa slijeganjem - rekao je Parsons, navodeći slučaj Jakarte, koja tone tako brzo da indonezijska vlada planira izgraditi novi glavni grad negdje drugdje.  

- Grad New York je među najgušće naseljenim obalnim područjima na svijetu, s velikim dijelom svoje kritične infrastrukture izgrađene u niskim obalnim područjima - rekla je geofizičarka Sophie Coulson, postdoktorandica Nacionalnog laboratorija Los Alamos koja nije bila uključena u studiju.

- Razumijevanje kako i zašto se krajolik mijenja i identificiranje područja koja su najosjetljivija na poplave, ključni su za izradu pravilnih priprema za ublažavanje budućeg porasta razine mora - zaključila je Coulson za CNN.

I.B.