Građani protiv ideje glamping kampa u Lubenicama

CRES - Na nešto manje od dva hektara predviđen je kapacitet od 147 ležaja kategorije pet zvjezdica. Građani smatraju da takav projekt kod Lubenica nije potreban. Javna rasprava otvorena je do 8. veljače.

Investicija vezana za izgradnju kampa kod Lubenica već duže vrijeme izaziva popriličan interes javnosti.

U sklopu javne rasprave o Urbanističkom plana uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene u Lubenicama i Strateške studije utjecaja na okoliš, u Cresu je održano javno izlaganje ovih dokumenata.

Iako je lokacija određena još prostornim planovima Primorsko-goranske županije, pa posljedično i Grada Cresa prije 20-ak godina, pobuna protiv izgradnje kampa na tom atraktivnom i do sada netaknutom području nastala je nakon što se pojavio zainteresirani investitor, tvrtka Fil-Adria Turist, povezana s malološinjskom kompanijom Jadranka.

Fil-Adria Turist kupila je od države zemljište na kojem je predviđena izgradnja kampa i pokrenula propisane procedure, prije svega izradu urbanističkog plana i strateške studije, piše Novi List.

Odluku o donošenju potrebnog UPU-a, cresko gradsko vijeće jednoglasno je donijelo u prosincu 2019. i tada se zakotrljala lavina negodovanja svih onih koji smatraju da Lubenice treba sačuvati takve kakve jesu. Nekoliko mjeseci kasnije investitor je upravo u Lubenicama javnosti predstavio projekt, no naišao je na nezadovoljstvo mještana.

S procedurama se išlo dalje i na red je došla javna rasprava o dva dokumenta, kako to već zakon propisuje. U gradskoj vijećnici okupilo se 50-ak zainteresiranih građana, ne samo otočana već i onih koji su uz Lubenice i Cres vezanih porijeklom ili tu ljetuju.

Prijedlog Plana vrlo detaljno, trajalo je to gotovo sat vremena, predstavila je Petra Igrc iz tvrtke Urbing, a Strategiju Mihaela Meštrović iz Vitaprojekta. Prema njihovim riječima, novi kamp zauzet će nešto manje od dva hektara i predviđen je kapacitet od 147 ležaja kategorije pet zvjezdica.

Zanimljivo je da glamping šatori i kućice moraju biti na nosačima kako bi što manje zadirali u tlo, svi objekti u kampu bit će obojeni tako da se uklapaju u crnogorični okoliš, staklene površine moraju biti antireflektirajuće, a rasvjeta ne smije biti orijentirana prema obodu obuhvata kampa.

Studija utjecaja na okoliš zaključuje da je UPU prihvatljiv za okoliš, uz donošenje mjera zaštite.

Desetak građana iskoristilo je priliku da javno iznesu svoje primjedbe, ne toliko na dokumente koji su predstavljeni, koliko na samu ideju izgradnje kampa u Lubenicama.

Prvi se javio Cvetko Kuljanić, odjeven, kao još četvero prisutnih, u majicu s porukom 'Ne kampu u Lubenicama'. On smatra da kamp otočanima uopće ne treba, a kao posebne probleme istaknuo je postojeće staze kroz područje kampa, pristupnu cestu Lubenicama i parkiralište.

Podsjetio je da je Fil-Adria Turist već kupila deset kuća u Lubenicama i dio terena oko sela i da je izgradnja kampa samo početak.

- Znamo što se danas-sutra može očekivati. Zakopat će Cres i Lubenice. Ovo je izuzetno vrijedan prostor i selo treba obnovu, ali ne na ovakav način. Gradnja kampa nije revitalizacija sela jer se stvara novo naselje. Umjesto betonizacije, ovaj dio prostora treba ostaviti onakvim kakav je sada, jer današnji čovjek ima sve više potrebe bježati iz gradske gužve i boraviti u prirodi - rekao je Kuljanić te predložio da se, umjesto kampa, tu napravi izletničko-turistička zona.

Mladen Stojić podsjetio je da iza ovog projekta stoji ruski kapital, a Marino Mlacović kamp vidi kao prvi korak devastacije, nakon čega slijedi žičara do mora, a potom i šira cesta.

Bojana Vuksanović upozorila je da se Lubenice sastoje od karakteristika koje bi se kampom 'izbrisale', kao što su potpuna tišina i mir.

Claudia Heckl pitala je kako izbjeći devastiranje gromača, dok je Dinka Mlacovića zanimalo kako spriječiti izgradnju kampa. Donatela Mlacović smatra da će tih 147 ležaja neke obogatiti, ali njih na Grbinu će trajno osiromašiti, te kritizirala ideju jednosmjerne ceste preko Zbićine koja je spomenuta kao način izbjegavanja prometnih čepova na putu za Lubenice.

Tea Sušanj Protić iz Konzervatorskog odjela u Rijeci složila se sa svime što su rekli mještani, podsjetila da je jedina u povjerenstvu bila protiv studije, te najavila pisane primjedbe Konzervatorskog odjela.

Marin Mlacović kontradiktornim je ocijenio navod da će se koristiti materijali izrade pogodni za ekološki zaštićena područja, a s druge strane planira se korištenje aluminijskih prozora i vrata.

Adriana Toić Perković kritizirala je Grad Cres jer u dvadeset godina nije dao nijedan dokument kako bi Lubenice ušle na UNESCO-vu listu, već su samo na tentativnoj.

Gradonačelnik Marin Gregorović ukratko je reagirao na sve rečeno i pokušao dati odgovore na većinu pitanja okupljenih.

- Grad neće prodati nijednu česticu u Lubenicama, a ono što su investitori kupili, to je isključivo od privatnih vlasnika. Cijenim vaše stavove, ali još bih više kada bi oni bili usmjereni i prema vlasnicima kuća, što bi pokazalo vjerodostojnost. Razgovarali smo i o demografiji, ali tamo danas ne živi nitko. Najbolje se može brinuti o Lubenicama tako da se tamo živi i u tome uvijek možete računati na podršku Grada Cresa - zaključio je Gregorović.

U korist kampa izjasnio se samo gradski vijećnik Marčelo Damijanjević, predsjednik Gradskog vijeća u tri prethodna mandata.

Ponovio je da je lokacija kampa u Prostornom planu PGŽ od 2002. godine i prije toga nalazila se u Strategiji razvoja turizma PGŽ, te da od tada pa do 2019. nijedno javnopravno tijelo ni ustanova nisu imali primjedbu na kamp, ni Gradsko vijeće ni Mjesni odbor.

- Interes svih koji na otok dolaze povremeno je da se ovdje ništa ne radi. Na društvenim mrežama i portalima se javljaju ljudi koji ne žive na otoku jer žele doći na otok i gledati zalazak sunca. Njih ne zanima hoću li tu moći živjeti ja i moja djeca. Pozivam sve koji ste ovdje govorili, a ne živite na Cresu, da se doselite na otok pa onda birajte svoje predstavnike u gradsko vijeće. Valjda smo mi koji tu živimo glupi i ne znamo što imamo, pa nam netko treba sve objasniti i pretvoriti ovo u rezervat. Ali u rezervatu i nacionalnom parku se ne živi, a ja želim ovdje živjeti i želim da se moja djeca vrate - zaključio je Damijanjević.

Na kraju gotovo trosatne rasprave Domagoj Vranješ iz Vitaprojekta objasnio je da prihvaćanje UPU-a nije zadnji korak te da predstoji i proces dobivanja lokacijske dozvole.

- Zakon je poštovan. Napravili smo sve da se lokacija kampa svede na moguće i prihvatljivo za okoliš - zaključio je.

Javna rasprava otvorena je do 8. veljače, pa se do tog roka mogu davati primjedbe na UPU i Stratešku studiju i to upisivanjem u knjigu primjedbi koja se nalazi u gradskoj upravi ili se mogu dostaviti poštom.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ: