Građanska inicijativa upozorava na ekocid u uvali Krknjaši na otoku Drveniku Velom
TROGIR7DRVENIK VELI – Mještani i ljubitelji otoka Drvenika Velog, okupljeni u građansku incijativu Zirona.org upozorili su javnost na još jednu devastaciju pomorskog dobra i prirode voljenog im otoka. Uvala Krknjaši našla se, kažu, na udaru teške mehanizacije zahvaljujući kojoj je uvala nasuta velikom količinom šljunka.
O nasipavanju plaža, osobito materijalom koji tom ekosustavu ne pripada, pisali smo u više navrata. O tome na sva zvona bruje brojne ekološke udruge i znanstvene institucije koje na temelju znanstveno potvrđenih činjenica upozoravaju da je nasipivanje prirodnih plaža sigurna smrt za obalni ekosustav. Pa ipak do nekih osoba te znanstvene činjenice kao da ne dopiru ili dopiru pa ih oni ignoriraju.
Najnoviji slučaj stiže nam s otoka Drvenik Veli, točnije iz uvale Krknjaši, gdje se ponovno počelo s nasipavanjem šljunka. Riječ je, kažu nam, o uvali izvanredne ljepote, tirkiznog mora s arhipelagom malih otočića, prepoznatoj od mnogih turističkih agencija, portala, medija i posjetitelja, a koju još nazivaju „Plavom lagunom“.
Da stvar bude gora, uvala pripada ekološkoj mreži Natura 2000 EU Water Framework, jer se u njoj nalazi posidonija i periska – dvije strogo zaštićene morske vrste. Pored navedenog, tamo se nalazi i arheološko nalazište koje predstavlja lokalitet kulturne baštine.
Iz incijative Zirona.org podsjećaju kako je devastacija počela još prošle godine kada je u dio uvale, odnosno škrape te podmorje duž ugostiteljskog objekta, nekadašnjeg Beach Bara danas Malog Škoja, s ciljem povećavanja plažne površine, nasuto čak 150 tona šljunka.
– Ovim nasipavanjem obalna crta se pomakla prema moru te se razmak od suhozida do mora povećao sa oko 60 cm na otprilike 300 do 400 cm. Tijekom zime vjetar i valovi povuku šljunak s obale u more i tako se sve više zatrpava stanište morskih organizama. Danas se golim okom više ne mogu vidjeti šage, ribe ni periske, a sigurno je da su negativni utjecaji daleko veći od uočljivih, za što bi bilo potrebno napraviti detaljnu stručnu analizu – upozoravaju građani okupljeni u incijativu.
Još prošle su godine cijeli slučaj prijavili inspekciji i ostalim institucijama, no čini se da takav pristup zasad ne pali. Po čijem nalogu se nasipava obala, zasad ne znamo. No tko god na obali radi ono što je suprotno zakonu i bez adekvatnih dozvola, izvući će deblji kraj nakon što stupi na snagu novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji donosi rigorozne kazne i neke zanimljive novosti kada je u pitanju kaznena odgovornost za uništavanje javnog, odnosno pomorskog dobra.
J.K.
PROČITAJTE JOŠ:
DONOSIMO U pripremi novi Zakon o pomorskom dobru: Rigorozne kazne, potpuno novi mehanizmi kontrole!