Gradonačelnik New Yorka u kockastom dresu podigao hrvatsku zastavu: "Znamo da je New York City Zagreb Amerike"
NEW YORK - Gradonačelnik New Yorka Eric Adams proglasio je danas Dan hrvatske baštine, obukavši pritom hrvatski nogometni dres i podigao hrvatsku zastavu.
Povod je trideseta obljetnica od kad je u New Yorku otvoren hrvatski konzulat, a samo godinu ranije uspostavljeni diplomatski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske.
- Veza između New Yorka i naše hrvatske zajednice snažna je kao i uvijek. Znamo da je New York City Zagreb Amerike. Najveća hrvatska populacija u Americi je upravo ovdje. I znam koliko je ta zemlja lijepa jer sam prije mnogo godina bio tamo i gledao prekrasnu obalu, upoznao drage ljude - rekao je Eric Adams.
U SAD-u danas oko 3 milijuna građana hrvatskog podrijetla, većinom iz obalne Hrvatske
Hrvatska dijaspora u SAD-u jedna je od najbrojnijih u svijetu.
Temeljem procjena Veleposlanstva Republike Hrvatske i Generalnih konzulata RH u SAD, Hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva u SAD-u, te temeljem same procjene hrvatske zajednice, u SAD-u danas živi oko 1,2 milijuna Hrvata i njihovih bliskih potomaka, te oko 3 milijuna građana hrvatskog podrijetla. Najbrojnije hrvatske zajednice nalaze se u Chicagu i okolici oko 150.000, St. Louisu oko 40.000, Detroitu oko 7000, San Pedru oko 35.000, San Joseu oko 5000, New Yorku, New Jerseyu i Connecticutu oko 80.000 osoba hrvatskog podrijetla.
SAD se ubrajaju u tradicionalno useljeničku zemlju hrvatskih doseljenika.
Prvi hrvatski doseljenici u SAD dolaze u većim skupinama već u prvoj polovici 20. stoljeća.
Iseljavanje Hrvata u Ameriku dio je europskih migracijskih procesa prema Novom kontinentu. Među prvim Europljanima u Americi, našli su se i Hrvati. Prema iskazima pojedinih povjesničara, nekoliko je dubrovačkih mornara plovilo na Kolumbovim brodovima. Kolonija u Ebeneezeru, u državi Georgiji, vjerojatno je bila mjesto prvog masovnijeg doseljavanja Hrvata u SAD.
Brojnije iseljavanje iz Hrvatske, tzv. moderna kolonizacija, započelo je u Dalmaciji i Hrvatskom primorju. U najranijoj fazi iseljavali su se pojedinci, a kasnije manje skupine i selili se u Kaliforniju koja je svojim klimatskim i drugim karakteristikama privlačila ljude iz primorja. Veća koncentracija iseljenika u razdoblju najranijeg useljavanja u Ameriku nastala je uz deltu Mississipija, uz obalu sjevernog djela Tihog oceana i gradu New Yorku.
Razdoblje masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske u SAD započelo je potkraj 19. st., između 1890. i Prvog svjetskog rata (procjenjuje se da je u tom razdoblju iz Hrvatske u SAD iselilo 500.000 Hrvata u SAD), te se zapošljavaju u rudnicima ugljena, željezarama, željeznicama te izgradnji cestovne mreže.
Prvi svjetski rat prekinuo je masovno iseljavanje Hrvata, ali poslije rata oživljava iseljenički problem.
Između dva rata iz Hrvatske se iselilo oko 150.000 ljudi u SAD.
New York važan grad za Hrvate
New York je, kao i većini doseljenika, služio kao luka za daljnje naseljavanje SAD-a. Kasnije, s razvojem hrvatske migracije, New York je postao vrlo važan grad za Hrvate, kako im je služio za širenje po Sjedinjenim Državama. 1906. stvarna hrvatska zajednica nije postojala u New Yorku. Mnogi su se Hrvati naselili u vanjskim dijelovima New Yorka, posebice u sjeverozapadnom i sjeveroistočnom djelu u okruzima Queens i sličnim susjednim mjestima kao Whitestone, Astoria, Bayside i Douglaston.
Najviše Hrvata u New York je doselilo iz tada najsiromašnijih dijelova, odnosno priobalne Hrvatske, posebno otočnog dijela srednje Dalmacije.
J.G.