Grbavi kitovi u velikoj su opasnosti zbog klimatskih promjena

Baš kada smo pomislili kako su se kao vrsta zaista krenuli ozbiljno oporavljati, ovim divovima prijeti nova velika opasnosti.

Nakon što ih je ljudska ruka gotovo istrijebila (ostalo ih je bilo nekoliko stotina), sredinom prošlog stoljeća dobavili smo se pameti i krenuli ih štititi na međunarodnoj razini. I baš kada se njihova populacija ozbiljno krenula oporavljati eto ti novog problema ponovno vezanog za čovjeka.

Radi se naravno o klimatskim promjena, točnije podizanju temperature mora koje utječe na njihove migracije i navike te ih stavljaju u vrlo složenu situaciju u kojoj ne možemo predvidjeti kako će kitovi reagirati.

Grbavi kitovi migriraju ovisno o dobu godine. U toplijem dijelu godine oni se drže hladnijih voda u kojima se hrane. To su primjerice područja nalaze oko Arktika,Antarktike, Skandinavije, Kanade i sjevera Sjedinjenih Država. U toplije vode godišnje migriraju kako bi se parili. Znanstvenici doduše još uvijek pokušavaju shvatiti razloge migracije u toplije krajeve. Neki kažu da se sklanjaju od agresivnih orki, a postoje i teorije da u toplije krajeve idu zbog pomlađivanja svoje kože. Neki tvrde i kako je mladuncima jednostavno u toplijim voda život nešto ugodniji.

Bilo kako bilo migracija u toplija mora, primjerice ono oko Havaja stvara probleme uslijed podizanja temperature mora. Temperatura mora u ovom toplijim područjima u kojima se grbavi kitovi pare kreće se između 21 i 29 Celzijevih stupnjeva.

Nastavi li more zagrijavati po nekom "srednjem scenariju", možemo očekivati da će 36 % područja za parenje sjeverne i 38 % područja za parenje južne hemisfere prelaziti 28 Celzijevih stupnjeva, upozorava National Geographic.

Ne učinimo li ništa po pitanju klimatskih promjena scenarij će biti još gori te će isto vrijediti za 64 % područja sjeverne i 68 % područja južne hemisfere u kojima se grbavi kitovi pare.

Kuda idu kitovi?

Znanstvenici se stoga pitaju hoće li kitovi migrirati negdje drugdje i ako da kamo? Ili će temperaturne promjene imati katastrofalnije posljedice po njihovu populaciju?

Ovi se kitovi iako još uvijek suočavaju s prijetnjom od pomorskog prometa i mogućnosti udara u brodove da ogromne buke koja im ometa međusobnu komunikaciju. Osom toga, poveća li se temperatura u toplijim područjima u kojima se pare, povećat će se i u hladnijim područjima u kojima se hrane što bi moglo imati i još ozbiljnije posljedice.

Broj uočenih grbavih kitova oko Havaja i jugoistočne Aljaske posljednjih je godina opao što je moguća indikacija negativnih promjena.

- Naš posao nije završen, grbavi su kitovi i dalje ugroženi. Naša je odgovornost zaustaviti štetne emisije u atmosferu te ograničiti zagrijavanje oceana kao i pod kontrolu dovesti ostale faktore ugroza oceana i bića koja u njima žive. Naš posao jednostavno još nije gotov - upozorava istraživačica Stephanie Stack i jedna od autorica znanstvene studije o utjecaju klimatskih promjena na sudbinu ovih morskih divova.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ: