Hoće li se Golfska struja zbog koje imamo ugodnu klimu u Europi, uskoro urušiti?
Sustav Golfske struje, toplih i brzih oceanskih struja, mogao bi se urušiti već 2025. godine, upozorila je recentna znanstvena studija.
Golfska struja, topla, brza morska struja u Atlantiku, dio je globalne termohalinske cirkulacije. Jedan njen dio započinje u Meksičkom zaljevu kao Floridska, a sjeverno od Bahama spaja se s Antilskom strujom i od tog mjesta se naziva Golfskom strujom. Jedno vrijeme slijedi obalu SAD-a, da bi oko Newfoundlanda skrenula na istok preko Atlantika.
Zapadno od Britanskih otoka, nakon što se dijelom razgranala, postaje Sjevernoatlantska struja, i nastavlja prema sjeveru Europe.
Nedavna studija, naime, upozorava da bi se ovaj sustav Golfske struje, toplih oceanskih struja, mogao urušiti već 2025. godine, donosi BBC.
Ova struja je snažna oceanska struja koja nosi oko 1,4 petawatta toplinske energije. To je oko 100 puta više energije od ukupnih svjetskih energetskih potreba. Količina vode koja prolazi Floridskim prolazom procjenjuje se na oko 30 milijuna m3 u sekundi (30 Sverdrupa), a iza rta Hatteras količina naraste na oko 80 milijuna m3 u sekundi.
Količina vode koja teče Golfskom strujom značajno premašuje ukupnu količinu vode od ukupno 0,6 milijuna m3 u sekundi koju sve rijeke koje utječu u Atlantik donose sa sobom.
Da nestane Golfska struja, Hrvatska bi imala klimu poput današnje Norveške
Kraj ovog sustava, koji pokreće atlantske struje vjerojatno bi doveo do nižih temperatura i katastrofalnih klimatskih posljedica.
Kako bi to izgledalo na Jadranu? Istramet se poigrala s umjetnom inteligencijom. Naime, da golfska struja prestane, Hrvatska bi imala klimu sličniju sjeveru kontinenta, poput Norveške.
"Godina je 2100. Malo ledeno doba traje već 50 godina, a uzrok je slabljenje Golfske struje. Život napušta Jadran", piše u objavi Istramet.
No, kako globalne temperature rastu s globalnim zatopljenjem, svježa voda se slijeva u Amoc iz otopljene grenlandske ledene kape i drugih izvora - objašnjavaju znanstvenici.
Ako se uruši, mogao bi sniziti temperature do 10 ili 15 stupnjeva u Europi i dovesti do porasta razine mora u istočnom SAD-u. To bi također poremetilo kišu na koju se milijarde oslanjaju za poljoprivredu.
Posljednji put Amoc se zaustavio i ponovno pokrenuo tijekom ledenog doba prije otprilike 12.000 godina.
Znanstvenici skeptični: "Vjerojatno još ne u ovom stoljeću"
No, neki od vodećih znanstvenika su pomalo skeptični prema studiji i kažu da nije sigurno da će se sustav ugasiti još u ovom stoljeću.
Najnovija procjena Međuvladinog panela o klimatskim promjenama zaključila je da se sustav, poznat kao Atlantska meridionalna cirkulacija prevrtanja (Amoc), neće srušiti tako brzo kao što je studija sugerirala.
Autor studije, prof. Peter Ditlevsen sa Sveučilišta u Kopenhagenu, rekao je za BBC News da su drugi znanstvenici upozorili na potencijalni kolaps Amoca.
- Postojala je zabrinutost da ta struja sve više slabi, gledano od početka mjerenja 2004. godine. Amoc je kompliciran skup struja koje dovode toplu vodu sjeverno prema polu, gdje se hladi i tone.
Nova studija, objavljena u Nature Communications, koristila je podatke o temperaturi površine mora koji datiraju još od 1870. godine kao način procjene promjene snage Amoc struja tijekom vremena. Procijenili su tako da bi se Amoc mogao srušiti između 2025. i 2095. godine.
Analiza se temelji na porastu emisija stakleničkih plinova koje bi se odvijale na isti način kao i do sada. Ako bi se emisije počele smanjivati, svijet bi imao više vremena zadržati temperature ispod točke na kojoj bi se Amoc, potencijalno, srušio.
- Jednostavno, nemamo dokaze da se Amoc zaustavio - kaže prof. Penny Holliday iz Nacionalnog centra za oceanografiju.
- Znamo da postoji mogućnost da Amoc u nekom trenutku zaustavi ono što sada radi, ali zaista je teško u to biti siguran - kaže Holliday.
No, klimatski sustav je izuzetno složen i stručnjaci nemaju sve dokaze koji su im potrebni da bi u potpunosti razumjeli Amoc.
Predviđanja da bi se mogao srušiti već 2025. ili do 2095. godine treba uzeti s rezervom, kaže Jon Robson iz Nacionalnog centra za atmosferske znanosti Sveučilišta u Readingu.
Međutim, to ne znači da studija nije važna ili da bi trebalo odbaciti mogućnost gašenja Amoca, kažu.
- I dalje moramo ozbiljno shvatiti opasnost da bi moglo doći do naglih promjena u sjevernoatlantskom klimatskom sustavu. Ali točna predviđanja da će se to dogoditi unutar ovog vremenskog okvira, nisu moguća - zaključio je prof. Robson.
I.B.