Hrvatska je osnovala specijalne ronilačke postrojbe za spašavanje pod morem, vodom i u speleoobjektima

Hrvatska sa svojom dugačkom obalom koja spada u najrazvedenije zemlje svijeta zbog kompleksne mreže otoka, zaljeva i poluotoka, sve je privlačnija nautičarima, roniocima, ali i ostalim gostima koji žele uživati u moru. Ako morskom turizmu zbrojimo i speleologiju, a onda tu dodamo rijeke i ostala slatkovodna područja na kopnu, onda shvaćamo kako organizacija spašavanja u raznolikim i često vrlo opasnim uvjetima, predstavlja velik izazov za posebno osposobljene ljude.

Upravo zbog porasta potreba za takvom službom, ovih je dana javnosti predstavljena novoformirana specijalistička ronilačka skupina unutar modula za spašavanje na vodi, Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite. O ovoj temi, ali i još nekim vrlo aktualnim temama iz domene civilne zaštite, u emisiji Morski TV govori ravnatelj Ravateljstva civilne zaštite RH, dr. sc. Damir Trut.

Centri specijalnih ronilačkih snaga u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku

– Lepeza poslova koju civilna zaštita radi je zaista šarolika i upravna područja koje Civilna zaštita radi je čak šest, što je vrlo kompleksno složeno i zahtjevno. Državna intervencijska postrojba Civilne zaštite je postrojba koja je najvišeg ranga opremljenosti i osposobljenosti u Republici Hrvatskoj za zbrinjavanje i pomoć stanovništvu. Ona ima više segmenata; za spašavanje iz ruševina, spašavanje iz voda, spašavanje u kontaminiranom području, zbrinjavanje, tehničku pomoć i sva ta područja kroz ove tri godine smo strategijski unaprijedili i isplanirali. Segment ugroza nas u ove tri godine zaista nije mazio, već potaknuo da se brže i bolje opremimo i pripremamo – kazao je Trut.

To je vidljivo u mnogim segmentima. Osim posebne obučenosti tih ljudi, potrebna je i dodatna oprema da bi se taj posao radio brže, efektivnije i sigurnije.

– Tako je. Sve kondicije u kojima inače spasitelji rade su inače najopasnije. To se uvijek događa kad su najgori vremenski uvjeti, ruševine i složeni elementi. Voda je još dodatni element u kojem trebaju raditi spasitelji. Moraju imati dobru obuku i licence, ali isto tako i dobru opremu, da bi mogli pružiti pomoć onima koji su u potrebi.

Koliki je broj članova i gdje će biti stacionirani ti ljudi i njihovi centri?

– Ova roniteljska postrojba je unutar postrojbe spašavanja na vodi, koja inače radi i poplave, ali proširili smo to i na medij mora i spašavanja brodova u turističkoj sezoni, koja su sve više potrebna, a do sad ih nismo imali. Ova je postrojba locirana na četiri lokacije: Zagreb, Rijeka, Split i Osijek. Na zagrebačkoj lokaciji imaju još i tri elementa: medijski dio i tehnička ekipa koja se bavi speleoronjenjem, mapiranjima i upotrebom najsofisticiranije tehničke opreme, poput robota ili skenera. Ta tehnika nam danas daje informacije i s većih dubina kako i na koji način je nešto ugroženo i kako se pripremiti za to spašavati ili anulirati, primjerice onečišćenje mora, ako je potopljen brod pa treba sanirati pukotinu.

Na svakoj su lokaciji po dva tima s osam članova, znači šesnaest najsposobnijih i najosposobljenijih ronitelja, koji prolaze različite razine licenciranja i koji su onda sposobni raditi takve poslove.

U velikom dijelu to financiramo iz projekata iz EU. Drugi dio nove opreme i suradnjom sa slovenskom postrojbom za spašavanje iz voda koji imaju robot kojeg mi zasad nemamo. Tu opremu ćemo nabavljati također iz EU projekata, samo čekamo da se otvore natječaji pa da krenemo.

Segment spašavanja iz dubina nije bio dobro pokriven

Moguće su i ljudske žrtve, a nažalost i bilo je već takvih situacija na Jadranu.

– Poglavito tijekom turističke sezone velik je brod brodova na Jadranu. Dogode se tada havarije. A mi u Hrvatskoj imamo različite organizacije pod koordinacijom i okriljem Obalne straže, koje zajednički sudjeluju u akcijama spašavanja na moru. Ovaj segment spašavanja iz dubina nije bio dobro pokriven, pa smo analizirali i došli do zaključka da treba osposobiti i opremiti postrojbu koja može odraditi vrlo zahtjevne zadaće ispod mora i na dubinama od čak preko sto metara.

Dok nije bilo te postrojbe, događale su se situacije poput jedne nesretne prilike na šibenskom području kad je trebalo čekati specijalce iz Lučkog u Zagrebu da izvuku tijelo nastradalog ribara, jer je u olupini vrlo nezgodno roniti. Sad će takve vrste intervencija biti moguće daleko brže napraviti?

–  Jesmo imali i imamo ronitelje koji mogu takve zadatke napraviti, ali nisu bili organizirani. Oni su po različitim organizacijama ili tijelima i vrlo teško je bilo napraviti organizirano spašavanje. Bitno za postrojbu je da je ona organizirana i da ima dovoljan broj ljudi i mogu se smjenjivati. Vrlo je bitan i tehnički segment kojeg smo podigli i koji nam daje mogućnost da se ronioci ne moraju trošiti već im se daje mogućnost da odu na konkretne ili provjerene prostore gdje mogu raditi.

U tom segmentu ste nedavno odradili i vježbe. Kako su one izgledale?

– Mi smo kroz nekoliko elemenata željeli sve ovo o čemu smo razgovarali i provjeriti i uskladiti procedure po kojima će ronioci dalje i raditi. Radili smo spašavanje utopljenika iz rijeke, zatim speleospašavanje i spašavanje s broda koji je potonuo u moru. Radili smo i ovaj tehnički dio snimanja tog broda i izrada 3D modela broda kako bi na suhom mogli analizirati i vidjeti sve ono što je potrebno da bi se taj brod ili podigao, ili sanirao. Nakon 3D analize, može se isprintati 3D model, kako bi doslovno na stolu ispred sebe inženjeri koji inače nisu ronioci, mogli dati savjete ili pripremiti sve one tehničke elemente koji su potrebni za sanaciju svega što treba pod morem.

Osim ovog, ronioci za spašavanje koriste ronilice, podvodne i leteće dronove, amfibijsko vozilo?

– Tako je. Ronitelj bez opreme je ronitelj, a s opremom je specijalist koji može brzo i kvalitetno pružiti pomoć unesrećenom i prostoru na kojem se to događa.

Bilo je spašavanja do sad u speleološkim objektima, ali i na poplavljenim područjima?

– Da, odgovor na to do sad je u najvećem dijelu davala Hrvatska gorska služba spašavanja, no isto tako to nije dovoljno, jer nemaju kapacitete za neko dugotrajnije i jače spašavanje. Mi smo u kadrovsku organizaciju Državne interventne postrojbe pozvali sve one koji su najbolji u tome. Tako imamo pripadnike policije, vatrogasaca, HGSS-a. Svi su u timu i svi su volonteri. Oni se podižu na poziv po potrebi, jer nije potrebno da cijelo vrijeme imamo aktivne profesionalce. Naravno da će se to honorirati, no svi su se obvezali funkcionirati i javljati se na poziv – kazao je Damir Trut.

U drugom dijelu emisije, tema je bila i djelovanje Civilne zaštite kroz moguće ratne ugroze, a više o tome možete pogledati u videu ili pročitati u članku niže.

Morski TV

PROČITAJTE JOŠ:

Damir Trut za Morski TV: “Sustav civilne zaštite je podignut i funkcionira, a filtera za skloništa nema”