Hrvatska među zemljama s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja

Republika Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP), navodi se u izvješću Europske agencije za okoliš (EEA),

Kao posljedica, predviđaju se sve češći događaji koji će premašivati pragove utvrđene u nacrtima projekata. Navedeno će smanjiti raspon između „rada u normalnim uvjetima“ i kritičnih pragova utvrđenih za projekte. To može rezultirati manjom učinkovitošću opreme i ograničiti prostor za dozvoljena odstupanja, prije nego što postane nužno primijeniti drastične mjere na području upravljanja, poput smanjenja opsega ili brzine rada, prenosi portal Klimatske promjene.

Kako bi se ublažio utjecaj i ojačala otpornost na klimatske promjene, EU projekti sufinancirani iz EU fondova 2021.-2027. i NPOO-a moraju biti usklađeni s odredbama EU taksonomije i pripadajućih propisa te Europskim zelenim planom.

Obnova javne kulturne infrastrukture jedan je od takvih aktivnih poziva objavljen od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u kojem se dodjeljuje do 6 milijuna eura bespovratnih sredstava po pojedinom prijavljenom projektu. U sklopu poziva, potencijalni prijavitelji trebaju imati provedenu procjenu rizika od klimatskih promjena i ranjivosti. Procjena služi kao podrška nositeljima projekata za razvoj infrastrukture i materijalne imovine kako bi se utvrdili koraci potrebni za jačanje otpornosti investicijskih projekata na klimatske promjene. Osim toga, prikazuje način integracije izazova otpornosti u poznate metode procjene životnog ciklusa projekata koje koriste nositelji razvoja projekata.

Postupak procjene otpornosti izrađuje se u skladu s Tehničkim smjernicama za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021.–2027., a provodi se u dvije faze: pregled ublažavanja klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama (pregled otpornosti i priprema za otpornost na klimatske promjene).

Ublažavanje klimatskih promjena - Utvrđuje se radi li se o projektu s visokim ugljičnim otiskom tj. s razinom emisija stakleničkih plinova koja bi zahtijevala provedbu detaljne analize ublažavanja klimatskih promjena.

Prilagodba klimatskim promjenama - Identificiraju se relevantne klimatske nepogode na temelju kojih se izrađuje analiza ranjivosti na osnovu predviđenih klimatskih promjena.

SENSUM izrađuje Analize otpornosti infrastrukture na klimatske promjene. Klimatski rezultati koji se koriste u izradi dokumenta dobivaju se preko platforme CLIMATIG. Platforma koristi razvijeni digitalni alat za procjenu klimatskih prijetnji na odabranoj geolokaciji. CLIMATIG prikazuje izloženost određene lokacije za 8 klimatskih prijetnji – suše, poplave rijeka, podizanja razine mora, jaki vjetar, požari i ekstremno visoke temperature, koristeći modeliranje, strojno učenje te stručnost visokoobrazovanog kadra zaposlenih, pišu Klimatske promjene.

I.N.