Hrvatski i talijanski znanstvenici upozorili: "Jadran je u problemu; prošlo je vrijeme za uvjeravanja, vrijeme je za akciju!"
SPLIT - Ozbiljna upozorenja iznijeli su znanstvenici iz Hrvatske i Italije proteklog tjedna u Splitu, a koji djeluju na području klimatskog istraživanja i prilagodbe duž jadranske obale.
413.79!
Toliko je iznosila koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi na dan kad je održana konferencija “CREATE the future we need”. Dvostruko više nego li je iznosio prosjek u zadnjih 800 000 godina.
Na Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu, prošli tjedan je održana početna konferencija “CREATE the future we need” Interreg klaster projekta "CREATE - Climate REsponses for the AdriaTic rEgion" iz EU fonda za regionalni razvoj, koji je rezultat suradnje vodećih hrvatskih i talijanskih institucija i organizacija, koji djeluju na području klimatskog istraživanja i prilagodbe duž jadranske obale.
Temperatura u najdubljoj točki Jadrana, na 1200 m iznosila 15 stupnjeva!
U uvodnom govoru, dr. sc. Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo – organizatorica konferencije, upozorila je kako je prošlo vrijeme uvjeravanja i upozoravanja i došlo vrijeme za akciju:
- Situacija na Sredozemlju je za nijansu gora nego u ostatku svijeta, posebice na istočnom i središnjem dijelu, uključujući Hrvatsku i Italiju. Činjenica je da je temperatura zraka porasla za preko 1 stupanj od početka industrijske revolucije, a u zadnjih 40-ak godina Institut za oceanografiju i ribarstvo bilježi rast temperature Jadranskog mora, na površini ali i u dubljim slojevima mora.
Prošlo ljeto u kolovozu temperatura mora na 1200 m dubine je iznosila gotovo 15 stupnjeva! Razina mora je isto u porastu i to za 10-ak cm u zadnjih 40 godina. Zanimljivo je da su posljednja istraživanja pokazala da na porast razine mora u Sredozemlju, pa tako i u našem Jadranu najviše utječe otapanje ledenih kapa u Europi, te dinamika Sjevernog Atlantskog mora koja se mijenja uslijed otapanja leda na Grenlandu - kaže dr. Dunić.
Porast razine mora od 30 do 80 cm, a i površinski salinitet Jadrana je u porastu!
- Upravo zbog toga, sve projekcije jasno pokazuju porast srednje razine mora u Sredozemlju. Samo je pitanje hoćemo li dočekati porast razine mora od 30-ak ili 80-ak cm do kraja ovog stoljeća, ovisno o budućim emisijama stakleničkih plinova. U svakom slučaju, porast srednje razine mora u Sredozemlju će postati dominantan faktor koji će dovesti do sve jačih i češćih obalnih poplava, na što mi moramo biti spremni.
Razdoblje evaporacije se već sad produljilo dok je godišnja količina padalina sve manja. S time salinititet površinskih slojeva Jadrana je viši od uobičajenog. Od 2016. godine površinski salinitet Jadrana je u porastu. I ostala svojstva Jadrana su se već počela mijenjati. Kiselost mora, koja je tihi ubojica, nažalost isto raste - zaključila je dr. Dunić.
"Ne gradite uz more, ostavite mu mjesta!"
Daria Povh Škugor, viša voditeljica programa u UN-ovu Centru za prioritetne aktivnosti (PAP/RAC) naglasila je kako pozitivnih pomaka ima, ali da nisu dovoljni:
- Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija te gradovi Kaštela i Vodice su već napravili Obalni plan pa postajemo jedna od naprednijih zemalja po integralnim planovima upravljanja obalnim područjem na svijetu. Predvode Francuska i Velika Britanija, ali moramo se u provedbu planova aktivnije uključiti ako želimo potaknuti stvarne promjene. Ima posla za svakog od nas!
Dodala je i da u Dalmaciji imamo sreću što su naše obale strme i nesreću što gradimo previše, rašireno i tik uz more.
- Maknite se od mora i ostavite mjesta moru – apelirala je Škugor Povh.
Dioklecijanova palača već je sad ispod morske razine
Tijekom konferencije, kojoj su se priključili i talijanski stručnjaci, često se naglasak stavljao na približavanje znanstvenih spoznaja građanima, a Martina Baučić, s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, plastično je objasnila rizike s kojima se suočavamo već danas:
- Dioklecijanova palača je već sada ispod razine mora, neovisno o klimatskim promjena, a s njima se približavamo situaciji Venecije. U Kaštelima je 600 objekata do metra nadmorske visine! Morske oluje u kombinaciji s bujičnim vodama utječu na to da već sada imamo plavljenja obale i bez klimatskih promjena. Štete su ogromne i svi smo toga svjesni!“
Izloženost Splita klimatskim promjenama komentirala je Gabrijela Medunić-Orlić iz udruge Sunce, kritizirajući nelogičnosti u pristupu problemu:
- Strategija grada Splita planira zelene krovove na Sveučilištu, a istovremeno imamo umjetnu travu na prostoru Kampusa! Nije problem što samo građani nisu osviješteni, nego po ovom pitanju imamo i znanstvenike koji nisu dovoljno educirani. Split mora održati postojeće zelene površne, a često se događa da se namjerno zapuštaju parcele kako bi građani zaključili da je bolje da nešto izgradimo, nego da imamo deponij.
Giorgio Filomena, predstavnik talijanske regije Marche, predstavio je neke od prilagodbi klimatskim promjenama koje su predvidjeli kroz svoj Obalni plan, kao što su različite strukture za obranu od poplava, zaštitili su plaže uvodeći obavezan odmak gradnje od 100 metara, po prvi puta će koristiti sedimente s morskog dna kao i određene nanose iz riječnih područja za dohranu plaža.
Samostalna arhitektica, Elena Farnè, govorila je o suradnji s građanima prilikom programa Rebus:
- U slučaju grada Medicine smo radili na području ruševnih kuća i zapuštenih dijelova grada. Teško je bilo boriti se s građanima, jer smo smanjili parkirališta za 15%. Ipak, kada smo realizirali vrtove s prirodnim hladom, u kojima su se mogli družiti, shvatili su što smo htjeli postići i bili su zadovoljni.
"Rat u Ukrajini ne smije biti izlika za inerciju u borbi protiv klimatskih promjena"
Piero Pelizzaro, ispred Grada Bologne je upozorio kako nam rat u Ukrajini ne smije biti izlika za inerciju pri borbi za ublažavanje klimatskih promjena:
- Došlo je do propasti energetskih politika, nije rat tome uzrok, već su nam generalno zakazale energetske politike u području obnovljive energije – rekao je.
Nakon iznošenja problema i do sada primijenjenih rješenja u sklopu konferencije, Mislav Kovač iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, istaknuo je kako u Programskom razdoblju 2021.-2027. Hrvatska ima na raspolaganju oko 9 milijardi EU sredstava, od čega 2,081 milijarda je općenito za okoliš, odnosno 407 milijuna eura baš za prilagodbu klimatskim promjenama.
- Pomicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost, javna vodoopskrba, pročišćavanje otpadnih voda su prioriteti – istaknuo je Kovač.
- Novca ima samo ga treba pametnije trošiti – zaključio je Pelizzaro vodeći se iskustvom grada Bologne gdje je direktor za Europu i međunarodne odnose.
Koordinatorica projekta, Margaretha Breil, naglasila je kako je CREATE osmišljen kao zajedništvo projekata koji su ranije ostvareni, kako bi prenijeli rezultate zainteresiranim stranama. Raditi će, dodaje, kroz čitav niz događanja, do lipnja sljedeće godine pa prezentirati rezultate na završnoj konferenciji u Veneciji, a sve s ciljem širenja spoznaja o potrebi za djelovanjem.
Konferencija „CREATE the future we need“ je organizirana zbog razmjene iskustava talijanskih I hrvatskih regionalnih i lokalnih vlasti, razvojnih agencija, akademskih i poslovnih zajednica, nevladinih organizacija i šire javnosti, kako bi se zajedničkim naporima uspostavile odgovarajuće mjere zaštite za suočavanje s trenutnim i očekivanim klimatskim promjenama na čitavoj jadranskoj obali.
I.B.