HVAR Procesija “Za križen”, najveći vjerski događaj kojeg je zaštitio UNESCO
HVAR – Veliki četvrtak na otoku Hvaru poseban je zbog održavanja procesije “Za Križen” koja se održava svake godine već više od 500 godina.
Tradicionalna procesija “Za Križen” na središnjem dijelu otoka Hvara ove godine održat će se na Veliki četvrtak 18. travnja, a radi se o procesiji koja je od 2009. godine na UNESCO-voj listi nematerijalnih dobara svjetske baštine.
Procesija svake godine započinje točno u 22:00 sata istovremeno iz Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja, Vrboskei Jelse te se u 7:00 sati ujutro vrati na svoje polazište, a tijekom noći se propješači približno 25 kilometra. Križonoše se za procesiju zapisuju godinama unaprijed, neki i po 10-20 godina.
Ove godine u Pitvama je križonoša Krišto Barbić, u Vrisniku Božen Grgičević, u Svirčima Frane Carić, u Vrbanju Josip Bojanić, u Vrboskoj Robert Čagalj dok je u Jelsi križonoša Petar Bunčuga.
Uz križonošu je svečana pratnja, koju on sam odabire, a čine je: dva nosača svijećnjaka (kandeliri), 6 do 12 nosača teških voštanih svijeća (torci), 8 i više, čak do 30-ak nosača svečanih fenjera (ferala), dva pratioca križonoše za njegovu sigurnost na putu, dvojica glavnih pjevača Gospina plača i još 3-4 pjevača koji pjevaju (“odgovaraju”) responzorij.
Običaji
.Pripreme za cjelokupni događaj kreću daleko ranije. Sve započinje Čistom srijedom kada kreće teći 40 dana Korizme u kojima se obavljaju probe pjevanja kod Križonoše te slažu rasporedi nošenja kandelira, toraca, ferala. Običaj je da se svaku osobu koju Križonoša želi u pratnji osobno na kuću dolazi pozvati na sudjelovanje. Križonoše su obuvene u cipele ili vunene čarape ili hodaju bosi ovisno o njihovim zavjetima. Uobičajeno je da na samom izlazu iz Crkve i početku procesije, Križ i Križonošu ljube i mole za njih najuži članovi obitelji.
Na Veliki četvrtak je organizirana večera za Križonošu te najbliže pratnje prije početka noći, dok se u petak ujutro organizira takozvana “Jutrina” za svu Križonošinu pratnju koja ga je pratila tijekom noći. Također većina obitelji iz mjesta Križonoše ga daruje nečim simboličnim npr, torta, kolači,… te nakon Uskrsa u većini mjesta je organizirano da Križonošini pomagači dijele po kućama iz Župe simbolične pakete s kolačima koji su tradicionalni za ovu procesiju kao zahvalu za pratnju tijekom noći.
Posebnosti
Procesija u Jelsi najposebnija je jer se Križonoša na kraju dugačkog puta s križem zatrči preko mjesne pjace kada se procesija vrati u Jelsi. Na kraju puta ga dočeka jelšanski svećenik, ispred kojeg klekne s križem, prije nego što se vrati u crkvu. Svaka Župa ima svoju posebnost osim ove Jelšanske, kao što naprimjer Križ iz Pitava u Jelsi obavezno obilazi još jednu crkvu smještenu iznad Jelse, i to Gospu od Zdravlja, dok u drugim Župama je to ostavljeno na izbor Križonoše.
U ovom pučkom sakralnom običaju mnogi stanovnici otoka Hvara obilježavaju ovu tradiciju. Ne samo centralni dio otoka, već svako mjesto ima svoja karakteristična obilježja. U ovom kulturnom i pobožnom događaju možemo svjedočiti napjevima koji su stari pola stoljeća, zajedničkim melodijama, ali i različitostima u napjevima koja su specifična za svako pojedino mjesto.