Hvarska su polja "žedna" - kako preživjeti sušne ljetne mjesece?
Općina Jelsa i Udruga Forum za otočki razvoj (FOR) su u sklopu "Agende otok Hvar 2050.", u Jelsi organizirali panel "Izazovi otočkog vodnog gospodarstva – navodnjavanje Starogradskog polja"
Cilj je panela da struka s obzirom na sve ekstremnije klimatološke promjene, pristupi iznalaženju najoptimalnijeg rješenja navodnjavanja poljoprivrednih površina na tom području. Starogradsko polje (Faroska hora) najveća je otočna poljoprivredna površina u Hrvatskoj (1358 hektara) i uglavnom "žedna", osobito tijekom ljetnih mjeseci, jer sada samo trećina imanja ima individualne poljoprivredne priključke iz javnog vodovoda, piše Slobodna Dalmacija.
Hrvatske vode su pripremile i u svoj program uvrstile financiranje vodoistražnih radova u Starogradskom polju, što podrazumijeva primjenu geoelektrične tomografije i izvođenje bušotina da bi se stvorilo ulazne parametre o dostatnosti količine podzemnih voda, nakon čega bi se išlo u izradu projektne dokumentacije.
Vodnoistražni radovi su podijeljeni u dvije faze i svaka traje oko mjesec dana, dok se prijave na EU-ove fondove predaju jednom godišnje, a predviđa se da će to biti u rujnu ili listopadu ove godine. Ohrabrujuće je što na području Starogradskog polja ima oko 300 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jer su oni najvažniji krajnji korisnici .
Da bi se moglo ostvariti pravo na novac iz blagajne u Bruxellesu, na nekom području mora biti minimalno 70 posto zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača, a dokumentacija mora biti sasvim uredna.
Otok Hvar naime dvije trećine vode dobiva iz rijeke Cetine, a ostatak iz vlastitih izvorišta na Libori te na lokalitetima Garmice i Vira. Stručnjaci smatraju kako bi najprihvatljivije rješenje bilo da se višak tehnološke, dakle, neklorirane vode iz tih izvorišta pušta u akumulacije u kojima bi ona na neki način odležala i dalje se koristila za navodnjavanje poljoprivrednih kultura
.Takve vode sve do 15. srpnja ima u izobilju, a onda su ovdje do kraja kolovoza na neki način na granici dostatnih kapaciteta, no u budućnosti bi se dovođenjem dodatnih količina vode s kopna i taj period moglo na odgovarajući način premostiti. Takav sustav naravno podrazumijeva nabavu potrebne opreme, izgradnju cjevovoda, akumulacija....
Bilo je riječi i o većoj mogućnosti korištenja kišnice (bunari, lokve...), ali isto tako i o depopulaciji, o tome da je turizam donio puno toga samom škoju, ali je istodobno uništio poljoprivredu. Hotelske kuće, kao i mnogi restorani, vrlo često kupuju jeftinije, a ne domaće i kvalitetne poljoprivredne proizvode, pa je napokon došlo vrijeme da se to promijeni.
Za kraj, zaključeno je kako su mogući izvori vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina na otoku Hvaru, a posebno Starogradskog polja koje je pod UNESCO-ovom zaštitom sljedeći:
- pročišćena sanitarna voda s UPOV-a (Vrboska, Stari Grad)
- pojedinačne bušotine na lokacijama koje ne utječu na slivna područja vodozahvata pitke vode
- izgradnja akumulacija za zahvaćanje oborinskih voda
- postojeće kaptaže pitke vode (Garmica i Vir) iz kojih bi se mogla koristiti neklorirana voda.
J.T.