Iako bi je sankcije na opremu za LNG projekte mogle teško pogoditi, Rusija želi veću proizvodnju LNG-a

"Rusija je nepokolebljiva nastaviti s povećanjem proizvodnje LNG-a unatoč američkim sankcijama", izjavila je u četvrtak glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova. Američki State Department ranije je priopćio da Bidenova administracija radi s američkim saveznicima na sankcijama za Novatekov projekt Arctic LNG-2, vrijedan 25 milijardi dolara, a rok za prekid transakcija u vezi s projektom ističe uskoro, u siječnju.

Upravo je ova objava vjerojatno potaknula Rusiju da potvrdi da se ništa neće ispriječiti u njezinim LNG ambicijama. Ukapljeni plin jedino je rusko gorivo čije su isporuke Europi prošle godine porasle na oko 19,2 milijardi m3 (ili 35% više u odnosu na prethodnu godinu), dok se izvoz kopnenim putem jako smanjio.

Međutim, priča oko sankcija je složenija - nametanje zapadnih ograničenja LNG sektoru odnosi se na zabranu prodaje, prijenosa i izvoza opreme i tehnologija za ukapljivanje plina na rusko tržište, čime se onemogućuje daljnja suradnja ruskih i zapadnih tvrtki, piše Energetika.

To se osobito tiče projekta Arctic-2, u kojem Novatek, TotalEnergies, CNOOC, CNPC i drugi imaju udjele, trebao bi pokrenuti proizvodnju do kraja ove godine. TotalEnergies je ranije ovog tjedna rekao da trenutno procjenjuje "posljedice" označavanja Arctic LNG 2 entiteta na kojeg će se primjenjivati sankcije.

Taj naftni div je već otpisao 15 milijardi dolara imovine zbog sankcija Rusiji. Izvršni predsjednik Novateka, Leonid Mikhelson, optužio je Bidenovu administraciju ranije ovog tjedna za nametanje sankcija kako bi cijene LNG-a bile visoke, što je pogodovalo lokalnim proizvođačima LNG-a koji se bore s višim troškovima proizvodnje.

Tržišni udio se ne može povećati lako ni brzo

Predviđa se da će ruska proizvodnja ukapljenog prirodnog plina (LNG) iznositi oko 30 milijuna tona 2023. godine, izvijestila je novinska agencija TASS prije koji dan, pozivajući se na zamjenika premijera Aleksandra Novaka.

Prema ruskom statističkom uredu Rosstata, proizvodnja LNG-a u razdoblju siječanj-rujan smanjena je za 4,4% na godišnjoj razini na 23,6 milijuna tona. Proizvodnja LNG-a u 2022. iznosila je ukupno 32,5 milijuna tona, što je bilo povećanje od 8,1% u odnosu na 2021. U 2022. Rusija je bila četvrti najveći svjetski izvoznik LNG-a, koji je držao oko 8% tržišta, s prodajom od oko 33 milijuna tona (45,7 bcm-a plina).

Sjedinjene Države dodatno su pritisnule Rusiju dodavanjem još jednog paketa sankcija koje su ciljale tvrtku koja je uvelike uključena u projekt Arctic LNG-2. Rusija nema namjeru mijenjati svoje planove za povećanje proizvodnje LNG-a na 100 milijuna tona dnevno.

Govoreći o Arctic LNG-2 pod vodstvom Novateka, Zakharova je u četvrtak rekla da “nitko u našoj zemlji neće odustati od velikih planova za ovaj projekt ili slične projekte. Razvoj LNG infrastrukture naš je prioritet u energetskom sektoru.” Ona tvrdi da su ruske tvrtke već „naučile kako ne dopustiti da sankcije stanu na put razvoja“, stoga Rusija planira do 2035. zauzimati 20% svjetskog tržišta LNG-a, u odnosu na sadašnjih 8%.

Međutim, čini se da tu ipak nedostaje realizma. Stroga ograničenja izvoza tehnologije u Rusiju znatno su smanjila vjerojatnost da ovaj ružičasti ruski scenarij postane stvarnost. Rusija je do sada uspjela izgraditi nove kapacitete za ukapljivanje korištenjem zapadne tehnologije. Međutim, kako je Rusija sada izgubila pristup ovoj tehnologiji, morat će se osloniti na domaća rješenja za pokretanje novih LNG terminala, što predstavlja veliki izazov.

Sektor je dobro napredovao zahvaljujući višegodišnjim izuzećima od carine na izvoz LNG-a, a Novatek nije plaćao ni porez na crpljenje plina za projekt Jamal. Međutim, 2023. uvedena je viša stopa poreza na dobit koje je povećana s 20% na 34%, koja se primjenjuje na Novatek, ali je od nje izuzet Gazprom, što je izazvalo veliki revolt.

Prošle je godine Ministarstvo gospodarskog razvoja Ruske Federacije snizilo prognozu izvoza LNG-a iz Rusije u razdoblju 2023.–2025., navodi se u analizi poljskog Centra za Istočne studije. Trenutačni izazovi za razvoj domaće industrije također su bili predmet sastanka vlade i ključnih kompanija u ožujku 2023. Zanimljivo je da se na sastanku raspravljalo o potrebi razvoja domaćih tehnologija i osposobljavanja kadrova koji bi povećali potencijal domaćeg LNG sektora.

Uz implementaciju domaće tehnologije ukapljivanja (patentiranu od strane Novateka pod imenom Arkticheskiy kaskad), ovo je trebalo omogućiti Rusiji da pusti u rad nova postrojenja bez uključivanja zapadnih dobavljača. Inicijalna verzija programa LNG Market Breakthrough predviđala je izdvajanje oko 1,5 milijardi dolara do 2030.

Dio tih sredstava dolazio bi iz državnog proračuna, dok bi ostatak bio pokriven ulaganjima dotičnih tvrtki (uključujući Rosatom i Novatek). Međutim, taj je iznos naglo smanjen 2022. jer su signalizirane potrebe za ulaganjima smanjene. Ažurirana verzija programa srezala je ukupne troškove projekta na više od 1,1 milijarde USD (89 mlrd. rubalja), uključujući neodređeni 'glavni dio' koji će biti pokriven izvanproračunskim sredstvima koja doprinose poslovni subjekti (vlada je tako izdvojila samo 300 milijuna rubalja za 2022.–2023.). U kolovozu 2022. ruski premijer također je obećao izdvojiti milijardu rubalja za nadoknadu troškova istraživanja i razvoja koje provode uključene tvrtke.

Pristup tehnologijama iz Azije

Međutim, treba računati da će ruska vlada, ako Rusija bude odsječena od zapadne tehnologije, i dalje imati mogućnost tražiti alternativne dobavljače komponenti, primjerice u Aziji. Proširenje zapadnih sekundarnih sankcija na one subjekte koji surađuju s ruskim tvrtkama na novim projektima bi moglo dodatno usporiti širenje ruskog LNG sektora. Dugoročno gledano, međutim, kako od 2025. dolazi do porasta novih kapaciteta za ukapljivanje u zemljama kao što su SAD i Katar, ruskim će proizvođačima biti teže vratiti se na svoju poziciju jednog od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, što će smanjiti njihov utjecaj na tržište.

Iako ciljevi iz Dugoročnog programa razvoja proizvodnje ukapljenog prirodnog plina u Ruskoj Federaciji nisu službeno promijenjeni tijekom sastanka u ožujku, potpredsjednik vlade Aleksander Novak postavio je strateški zadatak dostizanja proizvodne razine od preko 100 milijuna tona godišnje “u srednjem roku”. Kazao je da će za to biti potrebno pronaći novu resursnu bazu za proizvodnju nedostajućih 34 milijuna tona LNG-a te napomenuo je da će polja koja se razvijaju u sklopu postojećih i planiranih projekata osigurati ostalih 66 milijuna tona.

Dva velika postrojenja za ukapljivanje trenutno rade u Ruskoj Federaciji. Prvo je Sahalin-2, koje je izgradio međunarodni konzorcij i ima nominalni kapacitet od 9,6 milijuna tona godišnje, a drugi je Yamal LNG kojim upravlja Novatek s kapacitetom od 17,4 milijuna tona godišnje. Ukapljeni plin djelomično namijenjen izvozu također se proizvodi u dva postrojenja srednje veličine smještena u Baltičkom moru: Cryogas-Vysotsk pod kontrolom Novateka, koji je pušten u rad 2019. (660 000 tona godišnje) i LNG postrojenje Portovaya koje je izgradio Gazprom ( 1,5 mil. tona godišnje), koje je počelo s radom u rujnu 2022. Osim toga, u Rusiji postoji oko 20 malih postrojenja koja proizvode ukupno gotovo 300.000 tona LNG-a godišnje. No, gorivo koje proizvode namijenjeno je i domaćim potrošačima, a njegov značaj u strukturi izvoza je mali. Ekspanziju u sektoru predvodio je uglavnom Novatek, dok su Rosneft i Gazprom ostvarivali slab napredak, piše Energetika.

I.B.