Istraživanja kažu da su morski psi "potencijalno potpuno slijepi na boje"- Međutim, oni jako dobro vide kontraste

Vjerojatno ste negdje nekad čuli za izraz “yum yum yellow”, koji je američka kovanica, a označava teoriju da morske pse privlači žuta boja.

Istraživanje dvaju australskih sveučilišta pokazalo je da su morski psi “potencijalno potpuno slijepi na boje”. Ipak, oni jako dobro vide kontraste, što znači da će svaka svijetla boja na zamagljenom pozadinskom prostoru biti izuzetno vidljiva za njih. Takve pojave privlače njihovu pažnju. A s obzirom na to da morski psi nemaju prste da istraže nove i zanimljive stvari, koriste svoje zube.

Dakle, nije važna boja, već njezina nijansa. A što se tiče “yum yum žute”, ona se često koristi za peraje instruktora ronjenja kako bi oni bili što vidljiviji, ili za drugu važnu opremu poput rezervnih izvora zraka, piše Green.hr.

Ako ne želite privući pažnju morskih pasa, možete se držati tamnih boja, poput crne ili plave. One neće raditi preveliki kontrast pod morem i osigurat će vam da se uklopite u okolinu. Također biste trebali izbjegavati nošenje kontrastnih uzoraka.

Što još privlači morske pse?

U okruženju gdje je prisutno mnogo morskih pasa, preporučuje se da izbjegavate nošenje sjajnih metalnih predmeta tijekom ronjenja, kaže portal Down to Scuba. Ti predmeti mogu reflektirati sunčevu svjetlost i stvarati vrlo vidljive bljeskove koji bi mogli biti zanimljivi morskom psu. Morski psi primjećuju te bljeskove svjetlosti i pretpostavljaju da je to sunčeva svjetlost koja se odbija od ljuskica ribe – njihove uobičajene večere.

Ipak, nema razloga za brigu, barem ne ako se kupate u Jadranu

- Pažljivo analizirajući povijesne zapise, svu dostupnu literaturu i višegodišnja vlastita istraživanja, a izuzevši pogrešne navode, mogu zaključiti da je do danas u istočnom Jadranu zabilježeno 60 vrsta elasmobranhija, od čega 36 vrsta morskih pasa i 24 vrste raža. Pored manjeg broja autohtonih, tu se nalaze prvenstveno alohtone, migratorne i vagantske vrste. Broj autohtonih vrsta, kao i onih koje Jadran periodično posjećuju, još uvijek znanosti nije poznat, ali vrlo vjerovatno iznosi manje od 40 vrsta.

Nedavne studije ukazale su da je daleko veća vjerovatnoća da čovjek pogine tijekom slikanja selfija, nego da ga usmrti napad morskog psa. Iako čovjek ne predstavlja plijen morskog psa, treba biti svjestan da ulaskom u more potpuno svjesno pristaje na boravak i ometanje teritorija gdje morski psi i raže žive, hrane se, rastu i razmnožavaju - ispričao je u svom intervjuu za Morski.hr vrhunski stručnjak za morske pse, čije se biografije mogu posramiti mnogo stariji od njega. Morski biolog i patobiolog Andrej Gajić ravnatelj je Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA i rukovoditelj Shark Tales pri National Geographic (Washington, D.C.)

I.B.

PROČITAJTE JOŠ: