IUCN: Svakog dana u Sredozemlju završi 500 brodskih kontejnera plastike!
IUCN, Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources) u svom novom opsežnom izvješću procjenjuje da svake godine u Sredozemnom moru završi oko 229.000 tona plastike, što odgovara preko 500 brodskih kontejnera svaki dan. Ako se ne poduzmu značajne mjere za rješavanje problema loše vođene politike zbrinjavanja otpada, kao glavnog izvora zagađenja, ove strašne brojke će se do 2040. godine barem udvostručiti!
Na temelju prikupljenih podataka iz terenskih studija i korištenja metodologije morskog plastičnog otiska IUCN-a, izvješće Mare Plasticum: The Mediterranean, razvijeno u partnerstvu s Akcijom za zaštitu okoliša, procjenjuje plastične tokove iz 33 zemlje oko mediteranskog bazena.
Dugoročna šteta morskim ekosustavima i biološkoj raznolikosti
Utvrđeno je da makroplastika koja je posljedica loše vođene politike zbrinjavanja otpada čini 94% ukupnog dotoka plastike u morski okoliš. Nakon što se ispere u more, plastika se uglavnom taloži u sedimentima u obliku mikroplastike (čestice manje od 5 mm). U izvješću se procjenjuje da se u Sredozemnom moru nakupilo više od milijun tona plastike.
- Onečišćenje plastikom može prouzročiti dugoročnu štetu kopnenim i morskim ekosustavima te biološkoj raznolikosti. Morske životinje mogu se zaplesti ili progutati plastični otpad, a na kraju umiru od iscrpljenosti i gladi. Osim toga, plastični otpad ispušta kemijske tvari, štetne i za ekosustave i za ljudsko zdravlje, posebno u poluzatvorenom moru kao što je Sredozemlje. Kao što ovo izvješće jasno pokazuje, trenutne i planirane mjere nisu dovoljne za smanjenje dotoka plastike i sprječavanje tih učinaka - rekla je Minna Epps, direktorica IUCN Global Marine and Polar Programme.
Egipćani ukupno najviše zagađuju, a po stanovniku Crnogorci, Albanci te Bosanci i Hercegovci
Prema izvješću, Egipat (oko 74.000 tona godišnje), Italija (34.000 tona godišnje) i Turska (24.000 tona godišnje) zemlje su s najvećom stopom dotoka plastike u Sredozemlje, uglavnom zbog velikih količina loše deponiranog otpada i velikog broja obalnog stanovništva. Po stanovniku, međutim, Crna Gora (8 kg godišnje po osobi), Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija (svaka doprinosi oko 3 kg godišnje po osobi) zagađenja mora plastikom.
Za primarnu mikroplastiku – plastiku koja ulazi u mora u obliku malih čestica, za razliku od većeg plastičnog otpada koji se razgrađuje u vodi – dotok plastike u Sredozemlje procjenjuje se na 13.000 tona godišnje. Prašina u gumama najveći je izvor dotoka (53%), a slijede tekstil (33%), mikroploče u kozmetici (12%) i proizvodne pelete (2%).
Na temelju predviđenog godišnjeg povećanja globalne proizvodnje plastike od 4 %, u izvješću se navode različiti scenariji dotoka i procjenjuju ključne mjere koje bi mogle doprinijeti smanjenju tokova plastike u Sredozemlje u sljedećih 20 godina. Smatra da će u okviru uobičajenog scenarija godišnji dotoci plastike do 2040. dosegnuti pola milijuna tona godišnje te naglašava da će biti potrebne ambiciozne intervencije izvan trenutačnih obveza kako bi se smanjio dotok plastike u more.
- Vlade, privatni sektor, istraživačke institucije, druge industrije i potrošači trebaju surađivati na redizajnu procesa i lanaca opskrbe, ulagati u inovacije i usvojiti obrasceodržive potrošnje i poboljšane prakse gospodarenja otpadom kako bi se zatvorila plastična slavina - rekao je Antonio Troya, direktor Centra za mediteransku suradnju IUCN-a.
Poboljšanje gospodarenja otpadom, počevši od prikupljanja otpada, ima najveći potencijal za smanjenje dotoka plastike tijekom vremena, navodi se u izvješću.
Utvrđeno je da bi se svake godine moglo izbjeći više od 50 tisuća tona dotoka plastike u Sredozemlje ako bi se gospodarenje otpadom poboljšalo prema globalnim standardima najbolje prakse samo u prvih 100 gradova koji tome najviše doprinose. Osim toga, u izvješću se naglašava da zabrane mogu biti učinkovite intervencije ako se široko provedu - na primjer, procjenjuje se da bi ukupna zabrana plastičnih vrećica dodatno smanjila istjecanje plastike za oko 50 tisuća tona godišnje.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ: