Ivica Kostelić ponovno jedri Atlantikom i sve zapisuje u brodski dnevnik
Kako je i najavio u emisiji Morski TV, Ivica Kostelić je opet krenuo preko Atlantika. Brod mu je na Martiniku i prije početka jedriličarske sezone, morskim putem ga vraća u Normandiju. Atlantski ocean prelazi od Kariba do Europe u dvije etape: Martinik-Azori i Azori-Normandija.
– Iskreno, najradije bi ga prebacio s cargom, ali nemamo novca za to. To košta između 18 i 20 tisuća eura – kazao je za Morski TV prije odlaska, a nakon tri dana pripremanja broda u portu “Le Marin” na Martiniqueu, krenuo je sa svojim suskiperom Calliste Antoineom, a i Sašom Drobcem koji fotografira prvu etapu.
Ivica sa svojom posadom već osmi dan jedri Atlantikom, a dnevno bilježi i svoj brodski dnevnik.
– Stanje na brodu je dobro. Calliste je pročitao prvu knjigu od 1300 stranica i prešao na drugu koja ima 1200 stranica. Sale je u dobroj formi, nema mučninu, a dobio je već i lijepu boju od vremena provedenog u kokpitu. Jučer smo iskoristili lagane uvjete za let dronom, a navečer smo vježbali solo penjanje na jarbol. To je dosta naporno i nismo išli vise od prvog križa. Kada su vedre, noći su veličanstvene, sa zvijezdama koje ne poznaju broja – piše Ivica o događajima prvog tjedna.
Plutača od 10 tona nasred Atlantika: “Ona uopće ne bi trebala biti ovdje”
– Jučerašnju “monotoniju” na trenutke su razbili neki izvanredni događaji. Primijetio sam olabavljenu sartiju D3 pri vrhu jarbola pa se trebalo popeti uz jarbol i pritegnuti terminal na vanjskom kraju drugog križa, 15 metara iznad mora. To nije baš jednostavno, ali su uvjeti srećom bili lagani. Pred zalazak sunca me iz drijemeža pozove Calliste u kokpit: “Dođi, moraš ovo vidjeti!”. Na udaljenosti od oko 150 metara upravo smo bili prošli pokraj nekog ribarskog broda…ma ne…žute je boje, to je možda splav? Prevelika je za splav. To je plutača! Velika signalna plutača od možda i 10 tona lijeno se klati na valovima usred Atlantika. Ali ta plutača ne bi trebala biti ovdje. Otkinula se od nekuda i sada (p)luta Atlantikom čekajući sudbinu. Za brodove kakav je naš, ona predstavlja opasnost. U slučaju loše sreće, mogli biste pogoditi tu plutaču, oštetiti brod ili potonuti. Mi smo prošli samo 100 metara od nje! Ovakvih neoznačenih objekata ima nažalost puno po morima i oceanima od kojih su najpodmukliji kontejneri koji znaju ispasti s teretnih brodova, a ti kontejneri plutaju tik ispod morske površine i velika su opasnost za plovidbu. Vjetar je počeo pojačavati. Još uvijek smo na A2, ali stavili smo krat u glavno (nakon par štraorci haha). Pomalo, reklo bi se na Jadranu. Još 1200 milja do Horte – napisao je u utorak.
Bliski susret s teretnjakom i posadom s ruskim naglaskom
– Jurnjava! Od jučer popodne vjetar je pojačao preko 20, a u noći i preko 25 čvorova i sada s prosjekom brzine od 14 čvorova velikim koracima grabimo prema Horti. Trenutna konfiguracija jedara je A6 spinaker i dva krata u glavnom jedru. Brod apsolutno leti, uz maksimalne brzine do 20 čvorova. Ispod palube, u kabini koja pojačava sve zvukove i u kojoj se najbolje osjećaju sve akceleracije, usporavanja, vibracije i udarci, teško je naci mira pa smo noćas spavali malo. Treba se priviknuti na režim jurnjave! To bi trebalo potrajati sve do Horte, 4 dana bez predaha.
U noći smo imali bliski susret s teretnjakom “Baltic Lady” koji nas je ljubazno zaobišao na naš zahtjev što smo mu ga uputili preko VHF-a. Snažni ruski naglasak na drugoj strani podsjetio me na tragičnu realnost i ljudsku patnju o kojoj nam u ovim danima stižu vijesti i na oceanu.
Na brodu je sve dobro. Imali smo nešto zapetljano oko kobilice sto je lupkalo po dnu broda pa smo u prvom dnevnom svjetlu stavili spinaker u čarapu i napravili manevar za skidanje smeća s kobilice. Stvar smo uspjeli riješiti. Posada je dobro. Sumnjam da će pod ovakvim uvjetima Calliste pročitati svih 1200 stranica svoje knjige prije nego stignemo u Hortu – napisao je Kostelić u najnovijoj objavi brodskog dnevnika s Atlantskog oceana.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Kostelić o pripremama za Atlantik: “Gumenjakom sam išao od Opatije do Grčke i Malte i projedrio samostalno 500 Nm”