Je li izgradnja golf terena na Cresu ozbiljna ugroza za okoliš?

Jadranka, lošinjski turistički div, u travnju je prošle godine dobio lokacijsku dozvolu za gradnju golf-kompleksa na otoku Cresu.

Najveći prigovori stručnjaka i aktivista gradnji golf-terena svode se na kritike vezane uz štetnost za okoliš te činjenicu da su oni najčešće tek povod za izgradnju turističkih smještaja. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje je izdalo lokacijsku dozvolu, njihova mišljenja nisu zanimala, piše portal Oštro.

Jadranka koja je, prema podacima iz sudskog registra, ove godine preoblikovana iz dioničkog u trgovačko društvo u vlasništvu je Nikole Perenčevića i Tomislava Filipovića.

Perenčevići i Filipovići na Lošinju imaju nekoliko vila, a Oštrovo istraživanje otkrilo je kako se njihova imovina tada protezala od luksuznih stanova u elitnoj četvrti u Moskvi do umjetnina vrijednih 500 tisuća eura. Do 2019. godine Perenčevići su imali imovinu vrijednu najmanje 650 milijuna eura, nastavlja Oštro.

Malo o projektu

Predio na kojem se planira novi projekt Jadranke zove se Matalda. Nalazi se na južnoj trećini Cresa na zemljištu u vlasništvu Krčke biskupije zbog čega su 2014. godine s Jadrankom potpisali i ugovor o pravu građenja na 50 godina.

Oštro piše kako je u posjedu tog dokumenta u kojem stoji kako Krčka biskupija želi zadržati vlasništvo nad Mataldom, ali u isto vrijeme je »staviti u funkciju kojom će ostvariti korist za širu društvenu zajednicu i za samu Biskupiju«.

Na zemljištu od dobrih 320 hektara Biskupija će za 120 tisuća eura godišnje Jadranki omogućiti izgradnju "atraktivnih sadržaja koji objektivno nedostaju u turističkoj ponudi otoka Cresa i Lošinja", stoji u ugovoru.

Matalda Resort Cres prema lokacijskoj dozvoli zauzimat će površinu od 317 hektara od čega je više od polovice predviđeno za dva golf-igrališta, dok će hoteli i vile, kako stoji u Informaciji za izdavanje studije utjecaja na okoliš, zauzimati površinu od oko 10 hektara. Projekt obuhvaća i izgradnju prilaznih cesta i parkirališta u resortu, heliodrom i pristanište za jahte.

Pitanje navodnjavanja, koje je najveći problem u izgradnji golf-terena na područjima kao što su jadranski otoci, planira se riješiti, između ostalog, izgradnjom postrojenja za desalinizaciju te gradnjom akumulacijskog jezera.

Foto: Pexels

Ekološka bomba?

Ljudi poput profesora Aleksandra Racza sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu izjavljivali su kako golf kompleks ovdje može voditi devastaciji krajobraza i smanjenju bioraznolikosti, uz povećanu potrošnju vode i energije za navodnjavanje, moguće iscrpljivanje rezervi podzemne pitke vode te bioakumulaciju umjetnih gnojiva, pesticida, insekticida i herbicida

U Studiji o utjecaju na okoliš odobrenoj 2021. godine stoji kako će se za navodnjavanje koristiti voda iz akumulacijskog jezera: »Akumulacijsko jezero površine 3 ha i dubine 6 m, kapaciteta oko 165.000 m3, prihranjivat će se oborinama, pročišćenom vodom s prometnih površina, vodom s dijela popločenih površina i površina krovova, dijelom pročišćene sanitarne otpadne vode i desaliniziranom morskom vodom«. Ukupna dnevna količina vode iznosila bi 3000 – 3200 prostornih metara na dan.

Foto: Depositphotos

Profesorica Lidija Runko Luttenberger s Tehnološkog fakulteta u Rijeci rekla je kako je postrojenja za desalinizaciju primjereno koristiti za zadovoljavanje temeljnih potreba za pitkom vodom stanovništva te da je uvjet za korištenje obnovljivih izvora energije, ali ne i za navodnjavanje golf-terena.

- Desalinizatoru se ovdje pribjeglo zbog evidentnog problema s vodoopskrbom otočnog područja, ali se nije cjelovito obradio aspekt njegovog utjecaja na iznimno bogat obalni ekosustav lokaliteta, čime je ozbiljno ugrožena tamošnja bioraznolikost - izjavila je Runko Luttenberger.

Sam golf ovdje prate i brojne građevine u funkciji turizma kao što su hoteli, vile, prometnice i marina, što je sve vezano na značajnu potrošnju vode, dodoala je profesorica što navodi na pitanje jeli ovdje na djelu proces pretjerane turistifikacije.

Za kraj, piše Oštro, objektivnost i validnost dokumentacije na temelju koje se donose planovi te ishode dozvole, kao što je slučaj sa studijama utjecaja na okoliš, u pitanje dovodi i činjenica što su im naručitelji sami investitori!

J.T.