Jedan bačeni opušak onečisti čak 500 litara mora i treba mu čak 12 godina da se razgradi!
Samo jedan opušak koji završi u moru ili u rijeci onečisti 500 litara vode. Na tlu, treba mu 12 godina da se razgradi. “Obična žena koja voli svoj grad” protiv toga se bori tako što izrađuje limene pepeljare i postavlja ih na javna mjesta u Splitu.
– Na splitskim plažama nema kanti s dodatkom za gašenje cigareta i bacanje opušaka – pripovijeda 46-godišnja Jasminka Vladisavić.
Odlučila je zato izrađivati drvene police s limenkama koje služe kao mjesto za zbrinjavanje opušaka.
Zamisao je da te limenke pušači koriste tijekom boravka na kupalištu, a onda sadržaj na odlasku isprazne u kantu za otpad i limenku vrate na postavljenu drvenu policu.
– Limenke nisam imala pa sam morala do trgovine u nabavu hrane za mačke ili graška u konzervama – kaže.
– Potom bi ih oprala i ukrašavala s ostatcima tkanina i konopcima, ali sam kasnije shvatila kako mi je za takvo što potrebno mnogo novca pa sam krenula u recikliranje. Izrađivala sam razne mašne, zvijezde i slične oblike kako bi i te limenke dobile kao neki novi život, iz starih predmeta i materijala – kaže Splićanka koja se opisuje kao “običnog čovika koji voli svoj grad”.
Prve tri drvene police s limenim pepeljarama postavila je u četvrti Spinut, pošto stanuje u blizini.
Nakon plaža, svoju je akciju proširila na autobusne stanice.
– One su natkrivene, s kantama, ali bez prostora za gašenje cigareta i ostavljanje opušaka, a svako bacanje opušaka u obične kante za otpad moglo bi izazvati požar – upozorava.
Da do toga ne bude i da opušci ne završe na podu, odlučila sam “obogatiti” i autobusna stajališta, govori sa smiješkom.
– Iako bi Grad Split mogao nabaviti kante s posebnim dijelom za opuške, ja sam sretna i s ovim ‘prijelaznim razdobljem’ dok se to ne dogodi – tvrdi.
Limenke pred vratima
Splićanima i fureštima, kako u Splitu nazivaju sve one koji tu ne žive, Jasminkina se instalacija svidjela pa se događalo i da su police počele nestajati s lokacija. U izradu njezinih “čistih instalacija” uključili su se i drugi pojedinci.
– Sada mi i građani donose već čiste limenke i ostavljaju pred vratima stana, a limenke često bojim sprejevima u ljubičastom, zelenom i narančastom tonu – otkriva.
Prve limenke postavljene u srpnju prošle godine sada su prešle brojku od preko stotine komada, a Jasminkina je želja da “patent s opušcima” primjeni i u psećem svijetu pa u parkovima za istrčavanje postavi police na kojima će biti vrećice za pseći izmet.
U razgovoru za Hinu prisjetila se i svojih školskih dana u kojima je, ocijenila je Jasminka, bilo mnogo više brige za okoliš i prirodu.
– Imali smo jednu malu parcelu na Marjanu i sa svojim bi je učiteljima čistili, uživali, igrali se, a opet u isto vrijeme radili ogromnu korist za okoliš i naš grad. Žao mi je što to više ne postoji. Svi mi gledamo kako drugi bacaju i o tome govorimo, a zaboravljamo da se i sami često jednako ponašamo”, kaže.
Kada je pitate treba li akcije, poput čišćenja male parcele na Marjanu vratiti i u današnje vrijeme modernih i pametnih tehnologija reći će vam da treba pratiti trendove, ali i da je potrebno djecu osvijestiti da prirodu treba čuvati.
– Umjesto vremena koje provedu na mobitelu u školi, djeci bi mnogo zanimljive bilo, i za život korisnije, sudjelovati u čišćenju dijela šume na Marjanu – govori Jasminka.
Hrvatska na začelju
Europska unija u Direktivi o plastici za jednokratnu upotrebu, koja je usvojena u lipnju 2019. godine, propisala je da proizvođači duhanskih proizvoda moraju platiti račun za čišćenje opušaka koji sadrže plastične filtere. Godišnje se, navodi se u Direktivi, odbaci oko 4,5 bilijuna opušaka, što ih čini jednim od najproblematičnijih plastičnih proizvoda u svijetu.
I Svjetska zdravstvena agencija naznačila je kako je duhanski otpad po količini najraširenija vrsta otpada u svijetu uz upozorenje kako je za razgradnju jednog opuška, a koji sadrži gotovo 4 000 kemikalija, potrebno i do 12 godina te da samo jedan opušak, koji završi u oceanima i rijekama, onečisti 500 litara vode.
Prosječni je Hrvat u 2020. godini proizveo 418 kilograma otpada, pokazuju to podaci objavljeni u Izvješću o komunalnom otpadu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Hrvatska je u recikliranju ispod prosjeka Europske unije, a napredak teče jako sporo. Odgovornost za trenutno stanje leži u gradovima i općinama koji nisu osigurali kvalitetan i održiv sustav i educirali građane, a resorno ministarstvo ne čini dovoljno da jedinice lokalne samouprave potakne na gradnju sortirnica i kompostana.
Hina
PROČITAJTE JOŠ:
Barcelona uvodi potpunu zabranu pušenja na plažama