Jeste li znali da je na izgradnji Sueskog kanala sudjelovalo i 3000 Hrvata?
Izgradnja Sueskog kanala službeno je započela 25. travnja 1859. Predstavljala je jedan od najvećih građevinskih pothvata u dotadašnjoj povijesti, uspoređivan s gradnjom egipatskih piramida u Starom vijeku.
Izgradnja Sueskog kanala podrazumijevala je ogromne zahvate. Radna snaga u početku je brojila oko 20.000 felaha - lokalnih prisilnih radnika - no njih su postupno zamijenili strojevi.
U pogon je do 1867. stavljeno 60 posebno konstruiranih plovnih bagera, a iz Pijemonta u Italiji dovedeno je 1500 iskusnih radnika na zemljanim radovima kako bi raščistili golemi stjenovit sprud u Shalufu.
Do otvorenja kanala 1869. radnici su prebacili 75 milijuna kubičnih metara zemlje. Bio je to jedan od najvećih graditeljskih pothvata 19. stoljeća, a procjenjuje se da je na kanalu tijekom 10 godina izgradnje ukupno radilo oko 1,5 milijuna radnika, pretežno Egipćana.
No, manje je poznato da su i Hrvati imali dosta važnu ulogu prilikom izgradnje. Uz spomenutih 20.000 felaha i 1500 Talijana, na gradnji Sueskog kanala radilo je oko 3000 ljudi iz Hrvatske, najviše iz primorskih mjesta - Bribira, Novog Vinodolskog, Selaca i Grižana, te iz Dalmacije, Dubrovnika, otoka Korčule..
Mnogi od hrvatskih radnika su napredovali. Zabilježeno je da je Andrija Lončarić iz Selaca dobio čast potpaliti posljednju minu na gradilištu. Osim toga, Sueski kanal je prilikom svečanog otvaranja balgoslovio dubrovački franjevac fra Lujo Čurčija. Time je egipatski potkralj Ismail I. želio pokazati vjersku snošljivost te najaviti kako će novi kanal narode povezivati na različite načine.
Na otvorenju su bile prisutne brojne znamenite javne osobe. Hrvatsku je predstavljao car Franjo Josip I. Osim samih zapisa o hrvatskom ulogu u gradnju Sueskog kanala, ostala je i lopata koja se čuva u pomorskom muzeju u Orebiću, a navodno ju je iz Egipta kao uspomenu donio jedan hrvatski radnik.
Hrvati su i kasnije radili na Suezu. Zadnja veća akcija bila je ona u kojoj su naši ronioci očistili kanal od brodova zaostalih iz Arapsko-izraelskog rata iz 1967. Trebalo im je za to pune dvije godine, ali predaja kaže kako Suez nikada prije toga nije bio tako čist i uredan.
B.K.
PROČITAJTE JOŠ: