JESTE LI ZNALI? Da se Afrika nije u prošlosti „gibala“ ne bi nastalo Sredozemno more!
U petoj rubrici “Jeste li znali?”, koju priprema Gordana Igrec, nešto više o fenomenu nastanka Jadrana i Sredozemlja.
Da – se na Dugom otoku, usred strmoglavih padina i zadivljujućeg zaljeva Telašćice, ugnijezdilo predivno jezero Mir. Ne razlikuje se od mora samo bojom nego i toplinom. Ponekad ljeti, kad kupačima u moru postane hladno, u Miru je ugodno toplo, no na zimu mu temperature padaju i do 5 stupnjeva. Jezero je nastalo nakon zadnjeg ledenog doba kada je došlo do podizanja morske razine za otprilike 120 metara. Dužina mu je otprilike 900 metara, a najveća širina za otprilike 300 metara.
Da – prema istraživanjima UNESCO-a iz 2003.godine Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokome 5.mjestu u Europi, a na 42.mjestu u svijetu. Ukupni vodni resursi na teritoriju Hrvatske iznose oko 25 milijardi kubnih metara u godini. Obnovljive zalihe podzemnih voda u Hrvatskoj procjenjuju se na oko 9 milijardi kubnim metara u godini. Od toga se koristi oko 4,5 posto zaliha, odnosno oko 400 milijuna metara kubičnih u godini. No zbog sezonske raspodjele oborina i topljenja snijega, ljeti vode često manjka, posebice u obalnome, krškom području.
Da – se na poluotoku Gradini u Rogoznici nalazi jezerce eliptičnog oblika koje je dobilo naziv Zmajevo uho. Ispunjeno je slanom vodom i duboko usječeno u stijene obrasle makijom i nižim raslinjem. S morem je povezano špiljom čiji se otvor može vidjeti na površini vode. Špilja se naziva Zmajevo uho, te je veća i dulja od samog jezera. Uz egzotično ime vežu se brojne priče i legende.
Da – Mljet nema samo poznata jezera, već i blata. U najnižim dijelovima polja kod Blata umjesto loze i povrća šušti trska. Ovdje se nataložila voda, pa je nastala prava mala močvara. Na Mljetu su to blatine kod Sobre, Blata, Prožure i Kozarice, koja je djelomično meliorirana. Hodanje za ljude je nesigurno, no životinje i biljke tu nalaze raj. Plivaju patke, liske, mlakuše, a uz rubove krekeću žabe i mirno plove kornjače.
Da – je jedna od najžilavijih lokvi, ona (Diviška lokva) u krškom dijelu Krka pored Baške, usred labirinta suhozida. Stočari održavaju upravo takve lokve i kao vodu za piće njihovu blagu, ali uz „gusterne“ i samim ljudima na otocima i Dalmatinskoj zagori u suhim ljetnim mjesecima. Lokve su male vodene površine u inače bezvodnom kršu, razasute svuda po obali i otocima.
Da – je Jadransko more u odnosu na ostala svjetska mora, poprilično – slano. Slanost u površinskom sloju prosječno iznosi 38,30 posto, a nešto je manja na sjeveru zbog pritjecanja velikih talijanskih rijeka koje razrjeđuju more.
Da – je cijelo područje Sredozemnog mora ostatak negdašnjeg oceana Tetisa, smještenog u tadašnjem tropskom području. Afrička ploča se, međutim, snažno gurala na sjever i smanjivala Tetis, čiji je ostatak današnje Sredozemno more.
PROČITAJTE JOŠ: JESTE LI ZNALI? Najbolja poznavateljica života pomoraca je Finkinja, Jatta Molilanen
Priredila: Gordana Igrec