Kako obaviti proljetnu prihranu voćaka, vinove loze i maslina?

Proljetnom gnojidbom voćnjaka i vinograda dodaju se hraniva potrebna za novo vegetacijsko razdoblje, pa se na taj način postiže snažniji i sigurniji razvoj tijekom vegetacije, viši prinos i kvalitetniji plodovi značajno bolje zdravstvene vrijednosti.

Provedenim istraživanjima utvrđeno je da se proljetnom i kasno proljetnom prihranom maslina omogućuje veći randman odnosno prinos maslinovog ulja, kao i veći sadržaj fenola, povećan sadržaj oleinske kiseline te veći udio aromatskih tvari u ulju, čime se pridonosi većoj zdravstvenoj vrijednosti takvog ulja. Isto tako, u sličnom istraživanju kod jabuka i kupina, dobiveni su veći plodovi pa tako i veći sadržaj suhe tvari i šećera u bobicama grožđa.

Za proljetnu prihranu trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici) namijenjena su dušična i dušično sumporna gnojiva, ali i NPK gnojiva ako nije obavljena osnovna gnojidba u jesen. Ako u jesen fosfor i kalij nisu unijeti u tlo obavlja se i osnovna gnojidba. Druga prihrana vinograda može se obaviti 30 do 40 dana nakon prve.

Petrokemijas (amonijev sulfat NS 20-24) predstavlja ekološko prihvatljivo gnojivo s brojnim pozitivnim osobinama poput lake vodotopljivosti, stabilnih fizikalno kemijskih svojstava. Posebno je interesantan za maslinare i uzgajivače lupinastog voća (orah, lijeska, badem, kesten) jer povisuje sadržaj fenola i suhe tvari te postotak ulja u plodu.

ASN (amonijev sulfonitrat NS 26-15) je dušično sumporno gnojivo s brojnim ekološkim, fizikalnim i kemijskim prednostima namijenjeno ishrani voćaka i vinove loze jer povećava sadržaj fenola, proteina, šećera, suhe tvari, ulja te naglašava obojenost plodova. Primjenjuje se u prihrani u količini 150-400 kg/ha godišnje s tim da se navedena količina podijeli na više obroka, piše Gospodarski list.

Za primjer, gnojidba mineralnim dušičnim i dušično sumpornim gnojivima u voćnjaku jabuke na lužnatom tlu utjecala je na značajno veći prinos ploda jabuke u odnosu na kontrolni tretman bez gnojidbe. Isto tako prihrana putem tekućih mineralnih gnojiva dala je povećan prinos u svim gnojidbenim tretmanima.

Gnojidba s UREOM imala je najveće povećanje prinosa dok je najveća prosječna masa ploda utvrđena nakon gnojidbe s Petrokemijasom i ASN-om. Najmanja je prosječna masa ploda utvrđena na kontrolnom tretmanu bez gnojidbe dušičnim gnojivima. Općenito, gnojidba dušikom značajno povećava i visinu i širinu ploda jabuke u odnosu na kontrolni tretman u voćnjaku.

Iz navedenih primjera vidljiva je dobrobit gnojidbe jer redovitom i pravilnom gnojidbom osigurava se nesmetan rast i razvoj trajnih nasada uz jamstvo sigurnog i kvalitetnog prinosa.

Z.G.