Kako to da se na obali ne ruše stabla uslijed velikih naleta vjetra? - Evo što kaže stručnjak

U olujnom nevremenu uz kuće i automobile, najviše je stradala urbana vegetacija, stabla su se rušila poput domina, a pod drvećem i krošnjama izgubljeni su ljudski životi i to je nepopravljivo. Jesmo li dijelom odgovorni za takve posljedice zbog nestručnog pristupa prema urbanoj prirodi zaboravljajući što se na zelenim javnim površinama može, a što ne može saditi.

U emisiji Studio 4, o tome je govorio Fran Poštenjak, stručnjak za urbano šumarstvo i arborikulturu.

Poštenjak je rekao kako imamo problem nasljeđa vezano uz upravljanje i održavanje urbanog zelenila, ali isto tako, prisutni su sve veći ekstremi.

- Stabla kako rastu prilagođavaju se na fizička opterećenja, ali kada dolazi do ekstrema, stabla pucaju stoga što ne mogu podnijeti takva mehanička opterećenja - naglasio je.

Dodaje kako je potrebna komunikacija između onih koji održavaju zelene površine i ostalu infrastrukturu u tlu.

- Ako se rade iskopi, treba se naznačiti da se to stablo dodatno prati kako ne bi došlo do situacija kakve su se dogodile, da stablo bude iščupano s korijenom - govori.

Stabla se prilagođavaju tijekom rasta

Na pitanje kako to da se na obali ne ruše stabla uslijed velikih naleta vjetra, Poštenjak je ponovio da ako imamo konstantna opterećenja na koja se stablo prilagođava tijekom svog rasta, stabla ugrađuju tkiva koja su otpornija na lomove.

Ističe kako će se morati pojačati održavanje i kvaliteta obrezivanja stabala kako bi se smanjile mogućnosti lomova.

Poštenjak govori da što se tiče sadnje stabala u urbanim sredinama postoji modul elastičnosti koji se koristi kako bi se vidjelo je li stablo lomljivo ili nije.

- Postoji i čitav niz faktora koji se moraju uzeti u obzir. To je kakvo je tlo, kakav je okoliš, kolika je veličina stabla, hoće li se održavanjem na stablima potaknuti razvoj truleži i kritičnih mjesta na stablu koja pucaju i lome se. To su sve stvari koje moramo uzeti u obzir - rekao je.

Ističe kako se za urbane populacije radi na selekciji stabala, na križanju različitih stabala.

Poštenjak je kazao kako se zadnjih godina struka uključila glede sadnje stabala, no sva ova stabla na kojima se desila šteta su stabla koja su posađena prije nekoliko desetaka godina.

- Na razini parkova bi se trebali donijeti dokumenti kojima se upravlja parkovima. Mora se voditi računa i o sigurnosti, ali i o bio raznolikosti - zaključio je.

I.B.