Kako zapravo poboljšati sigurnost pomorskog prometa ljeti?
U pomorskoj nesreći kod Mljeta, u prevrtanju izletničkog broda, poginuo je iskusni hrvatski kapetan. Nakon višesatne potrage otac i sin iz Njemačke koji su po jakoj buri na pučinu isplovili na dasci za veslanje pronađeni su živi na Krku. Kako regulirati pomorski promet i ljetne morske aktivnosti da se spriječi gubitak života? Izdaju li se dozvole za voditelje brodica olako? Treba li postrožiti kazne za glisiranja uz obalu? Kako zaštititi neoprezne turiste i neiskusne kapetane?
Kap. Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, rekao je kako svake godine strahuju jer nikad ne znaju kako će sezona krenuti i koliko će biti akcija na dnevnoj bazi.
– Pokušavamo organizirati službu što efikasnije, da s kapacitetima koje imamo uspijemo zatvoriti sezonu – rekao je.
Damir Višić, sudski vještak za pomorski promet, rekao je kako s obzirom na to koliko je brodova, ljudi i tko sve vozi, da brojke i nisu velike kolike bi mogle biti.
– Najveća opasnost je što nam je opća kultura o moru slaba. Spominje se podizanje kazni, to neće ništa pomoći, podignut će se državni budžet. Kad ljudi dođu na more, ponašaju se kao na autoputu bez ograničenja – istaknuo je.
Luka Šangulin, dopredsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima, Hrvatske gospodarske komore (charter), istaknuo je kako primjećuju da ljudi koji unajmljuju plovila, a došli su iz zemlja gdje je obavezan i teorijski i praktični dio, da već znaju puno bolje baratati vozilom, paziti na meteorologiju, obalu, kupače… Ali događa se često da dođe čovjek koji je nedavno položio samo teorijski dio, ali nikada nije vozio. More nije igra. Zna biti lijepo, ali brzo se to promijeni i može ugroziti sve – rekao je.
Niska kultura ponašanja na moru
Damir Zec, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, rekao je da dozvole mogu riješiti problem, ali i da ne moraju.
– Najveći problem je da naš Jadran izgleda pitomo i bezopasan, ali proteklih godina povećala se dostupnost jakih motora, velikih jahti… a kultura ljudi je niska – rekao je.
Istaknuo je i kako nezgode koje su se dogodile zadnjih dana nisu imale veze s tim jesu li dozvole za vođenje brodica dobre ili loše, već s ozbiljnim nerazumijevanjem okolnosti u kojima se nalaze.
– Jedino se možemo boriti tako da obrazujemo ljude koji dolaze i to onoga časa kad prelaze granicu, istaknuo je.
Orlić se složio da se mora raditi na edukaciji ljudi.
Istaknuo je i kako uskoro izlazi novi Pravilnik o zvanjima u pomorstvu gdje će se promijeniti način stjecanja dozvole za voditelja brodice.
– Uvest će se računalni i praktični dio ispita. Moramo u obzir uzeti i okruženje u kojem se RH nalazi. Na europskoj karti mi smo jedna od zemlja u kojoj se na teži način dolazi do dozvole za voditelja brodice, rekao je, istaknuvši primjer Italije, gdje za brodice s motorom do 40 konja nije potrebna dozvola, a kako je rekao, slično je i u Nizozemskoj.
U 10 dana srpnja 166 nedozvoljenih glisiranja
Mirna Kovač Bašić, voditeljica Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka, rekla je kako kad se radi o pitanjima traganja i spašavanja onda je jedna opća koordinacija svih službi na moru.
– Nikada se nije dogodila da na bilo koji poziv nije se izašlo na mjesto događaja i spasilo ljude koji su u opasnosti – istaknula je.
Osvrnula se i na veliki problem glisiranja blizu obale.
– Sezona je počela već u travnju, puno prije nego prijašnjih godina tako da je broj prekršaja po nedozvoljenom glisiranju poprilično visok. Samo u 10 dana srpnja bilježimo 166 nedozvoljenih glisiranja, a od početka godine 400. Lani je taj broj bio 200 – rekla je.
– Mi imamo malo problema sa profesionalnim pomorcima i ljudima koji žive na moru i od mora. Imamo problem s ljudima koji dolaze na tjedan-dva na more. Edukacija je broj jedan, ali jedno od mogućih rješenja je pitanje troškova koje izazivaju ljudi koji potpuno nerazumno nešto čine – rekao je Zec.
Orlić je rekao da se po SOLAS konvenciji spašavanje ljudskih života na moru ne naplaćuje.
Prvo informiranje i educiranje, a onda kazne
Potrebno je raditi na informiranju, edukaciji, pa tek onda kažnjavati.
Kovač Bašić istaknula je kako je pomorska policija 24 sata prisutna na moru, te da je opremljena najsuvremenijim tehničkim sustavima.
– Pripremni smo za podizanje stanje sigurnosti na najveću moguću razinu – naglasila je.
Zec je rekao da kada je glisiranje u pitanju da se zalaže za ekstremno kažnjavanje.
– Preko ljeta po Jadranu plovi 150.000 plovila. Teško je taj broj nadzirati. Drakonske kazne – da u nekim situacijama, ali prije svega informiranje i educiranje – zaključio je Orlić za HRT.
Z.G.