Klimatske promjene mijenjaju obalni ekosustav - Ključnu ulogu u prilagodbi ima znanost

Klimatske promjene mijenjaju obalni ekosustav. Ova pojava je već svima jasno uočljiva.

Jedan od najvećih izazova za naše društvo definitivno će biti proces prilagodbe klimatskim promjenama. U tom procesu ključnu ulogu odigrat će znanost koja nam pomaže u boljem razumijevanju kompleksnih mehanizama prije donošenja planova i odluka, objašnjavaju stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

U prestižnom znanstvenom časopisu Limnology & Oceanography Letters, upravo je objavljen znanstveni rad na kojem su surađivali znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo, znanstvenici s Institut Ruđer Bošković, Institut za jadranske kulture, Johannes Gutenberg-Universität Mainz i UBO - Université de Bretagne Occidentale.

Ovaj interdisciplinarni znanstveni rad objedinjuje klimatske modele i geokemijske analize ljuštura školjkaša s ciljem istraživanja rasta školjkaša u budućim klimatskim uvjetima (2070-2100). Ovaj inovativni pristup ima obećavajuću strategiju predviđanja budućih trendova rasta školjkaša, koja se potencijalno može primijeniti i na druge morske organizme u priobalnim područjima.

U radu je istraživano ukupno pet vrsta školjkaša - četiri komercijalne vrste školjkaša, te jedna dugoživuća vrsta. Rezultati su pokazali kako će tri istraživane vrste kapica (Pecten jacobaeus, Aequipecten opercularis i Flexopecten glaber) rasti puno sporije nego što su rasle u prošlosti, a neke vrste će imati čak tri mjeseca kraće razdoblje rasta tijekom godine. Sve vrste će imati koristi od klimatskog zagrijavanja tijekom zime, doživljavajući dulju vegetacijsku sezonu nego trenutno. Rast Aequipecten opercularis, Flexopecten glaber i Pecten jacobaeus smanjit će se ljeti, što će rezultirati do 3 mjeseca smanjenog rasta godišnje. Glycymeris pilosa i Venera verrucosa u južnom Jadranskom moru bit će pogođenije od onih na sjeveru, s do 4 mjeseca duljim godišnjim rastom. Ovi nalazi mogu biti vrlo korisni pri prilagodbi za upravljanje školjkašima u Jadranskom moru, ali i na područjima gdje su prisutne istraživane vrste.

Za razliku od kapica, brbavice (Venus verrucosa) i čaške (Glycymeris pilosa) produžit će godišnje vrijeme rasta što će osobito biti primjetno na južnom Jadranu.

Cijeli znanstveni rad možete pročitati OVDJE.

I.B.