Koliki je utjecaj klimatskih promjena na povećanje cijena hrane i inflaciju?

Očekuje se da će globalno zatopljenje u budućnosti dodatno povećati cijene hrane i ukupnu inflaciju diljem svijeta, pokazuje novo istraživanje znanstvenika i Europske središnje banke. Utjecaj će varirati, ali će se osjetiti svugdje, posebice u zemljama u razvoju.

Ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći, uzimajući danak u ključnim sektorima gospodarstva, uključujući poljoprivredu i proizvodnju hrane. Studija koja se bavi ovim pitanjem objavljena je u časopisu Communications Earth and Environment, a proveli su je istraživači s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu (PIK) i Europske središnje banke, piše portal Klimatske promjene.

Modeli u istraživanju izrađeni su po uzoru na povijesne podatke o cijenama i vremenu iz 121 zemlje između 1996. i 2021. godine.

Promjena u cijenama i inflaciji praćena je u obliku postotnih bodova. Pojam postotni bod koristi se pri usporedbi dva različita postotka. Primjerice, povećanje stope s 10 % na 12 % pokazuje povećanje za 2 postotna boda.

U studiji je predviđeno da će porast temperature pod utjecajem klimatskih promjena povećati cijenu hrane u svijetu između 1,49 i 1,79 postotnih bodova svake godine do 2035. godine. Učinak budućeg zagrijavanja i toplinskih ekstrema na ukupnu inflaciju iznosio bi između 0,76 i 0,91 postotnih bodova.

Veći utjecaj na globalnom jugu

Jedan od autora izvješća, Maximilian Kotz, izjavio je da će se utjecaj na cijene hrane i inflaciju najviše osjetiti u „regijama koje su već toplije“. Poseban utjecaj očekuje se u siromašnim dijelovima svijeta i onima u razvoju. Kontinenti koji bi najviše mogli biti pogođeni su Afrika i Južna Amerika. Ipak, sjeverna hemisfera također neće biti pošteđena viših cijena kao rezultat klimatskih ekstrema.

U studiji nije utvrđeno da je globalno zatopljenje imalo znatan utjecaj na druge troškove kućanstva, osim na cijene električne energije. Rezultati su “prilično u skladu” s drugim studijama koje su pokazale posebnu osjetljivost poljoprivrede na klimatske šokove, rekao je Kotz.

Osim učinaka koji proizlaze iz prosječnog budućeg zagrijavanja, kaotična priroda temperaturnih anomalija podrazumijeva kratkoročni, brži rast cijena zbog iznimno vrućih ljeta. Nepredvidivi šokovi na cijene, koji se događaju sa sve većim intenzitetom, mogli bi predstavljati nove izazove za monetarnu politiku. Modeli predviđaju da bi se učinci prosječnog zagrijavanja i ekstremnih učinaka znatno povećali do 2060. (otprilike bi se udvostručili u odnosu na 2035.) ako se ne ublaže buduće emisije.

Izvješće potiče na djelovanje na području ublažavanja emisija stakleničkih plinova, kako bi se smanjili razmjeri budućih toplinskih ekstrema i njihov potencijalni utjecaj na gospodarski sustav, piše portal Klimatske promjene.

I.N.